Dan planete Zemlje podsjeća nas da prirodno bogatstvo koje imamo možemo sačuvati samo odgovornim odnosom prema prostoru u kojem živimo.
U dolini kroz koju mirno protiče rijeka Bosna, među šumovitim brežuljcima i planinskim obroncima, smjestio se Ilijaš. Prostor u kojem se priroda i život ljudi stoljećima međusobno prožimaju. Rijeke koje oblikuju doline, šume koje čuvaju tišinu brda i zelene površine koje daju dah prostoru stvaraju pejzaž koji nije samo lijep, već i dragocjen. U takvom okruženju priroda nije samo prizor koji posmatramo, već dio svakodnevice, mjesto odmora, kretanja i susreta čovjeka sa svijetom koji ga okružuje. Prirodno bogatstvo ovog kraja podsjeća nas koliko su šume, rijeke, plodno zemljište i čist zrak dragocjeni resursi. Oni nisu samo vizuelna ljepota prostora u kojem živimo, već temelj zdravog i kvalitetnog života, ali i naslijeđe koje imamo obavezu čuvati za generacije koje dolaze.
Upravo zato obilježavanje Dana planete Zemlje predstavlja priliku da zastanemo i razmislimo o odnosu čovjeka i prirode. U vremenu ubrzanog razvoja i promjena, sve je važnije podsjećati na vrijednost prirodne ravnoteže i na odgovornost koju svi imamo u njenom očuvanju.
Savremeni način života donosi i brojne izazove za okoliš. Sve veće količine otpada, nepropisno odlaganje smeća i stvaranje divljih deponija narušavaju izgled prostora i negativno utiču na prirodno okruženje. Tokom mjeseca marta na području općine Ilijaš evidentirano je 38 lokaliteta/mjesta nepropisnog odlaganja otpada.. Međutim, iza te brojke krije se mnogo veći problem.
Ogromne količine otpada završavaju upravo na mjestima gdje tražimo mir, odmor i bijeg od svakodnevnice, na obalama rijeka, u šumama, uz planinske puteve, na vidikovcima, izletištima i mjestima gdje ljudi dolaze da prošetaju, udahnu svjež zrak i pronađu tišinu prirode. Podvožnjaci, strme padine, stajališta pored puteva i šumske staze sve češće postaju mjesta na kojima ostavljamo trag vlastite nebrige.
Takve slike predstavljaju našu zajedničku sramotu. Zvuči gotovo nevjerovatno da prostor u kojem tražimo mir i ljepotu prirode istovremeno pretvaramo u mjesto odlaganja otpada. Svaki odbačeni papir, kesa, komad plastike ili građevinskog otpada svjedoči o trenutku nepažnje koji dugoročno narušava prirodnu ravnotežu i ljepotu prostora u kojem živimo.
Svako zagađenje zraka, vode, tla remeti osjetljivu ravnotežu biljnog i životinjskog svijeta. Iako je ponekad nevidljivo ono što udišemo, posljedice mogu biti dugoročne, jer kvalitet zraka direktno utiče na zdravlje ljudi i kvalitet života u zajednici.
Mjesta poput Ilijaša, sa snažnim industrijskim naslijeđem, danas imaju priliku spojiti industrijsku tradiciju sa modernim, održivim i ekološki odgovornim razvojem. Put od industrijskog naslijeđa ka zelenoj budućnosti nije samo promjena tehnologije ili izvora energije, već i promjena svijesti i načina razmišljanja o prostoru u kojem živimo.
Savremena vizija razvoja Općine usmjerena je upravo ka održivom i zelenom razvoju. Sve više pažnje posvećuje se jačanju svijesti o klimatskim promjenama, očuvanju bioraznolikosti i zaštiti prirodnih resursa, kao i odgovornijem upravljanju otpadom i razvoju sistema reciklaže. Istovremeno se podstiče korištenje obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela, te primjena mjera energetske efikasnosti koje doprinose smanjenju potrošnje energije i očuvanju prirodnih resursa.
Uređenje zelenih površina, zaštita obala rijeka i razvoj prostora za boravak u prirodi sve više postaju važan dio lokalnog razvoja. Promocija aktivnog načina života kroz šetnje, biciklizam i rekreativne aktivnosti u prirodi dodatno jača vezu između ljudi i okoliša u kojem žive.
Dan planete Zemlje podsjeća nas da svaka mala promjena u ponašanju može imati veliki utjecaj. Korištenje javnog prijevoza, smanjenje potrošnje energije i vode, odvajanje otpada, recikliranje, proizvodnja i konzumiranje zdrave hrane, briga o prirodi samo su neki od načina na koje građani mogu doprinijeti očuvanju okoliša. Promjene počinju upravo u lokalnim zajednicama, ovdje gdje svakodnevno živimo, djelujemo i privređujemo. Briga o prirodi nije samo odgovornost institucija, ona počinje od svakog pojedinca.
Zrak koji dišemo, voda koju koristimo i priroda koja nas okružuje zajednička su odgovornost svih nas. Čuvajmo prirodu, zelene parkove i čistu atmosferu. Neka obale naših rijeka krase zelenilo i rastinje, a ne smeće.
Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi prostor u kojem živimo i osigurati čistiju i zdraviju budućnost!
Amela Jusufović, stručna saradnica za zaštitu okoliša Općine Ilijaš

