Na gradskom šetalištu u Ilijašu danas je održana manifestacija "Dan sporta", koja je okupila veliki broj djece, mladih, nastavnika, sportskih radnika i građana u okviru Plazma Sportskih igara mladih Bosne i Hercegovine.

Manifestacija je započela svečanim programom tokom kojeg su prisutne pozdravili organizatori i zvanice. Prisutnima se obratio i načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija, koji je izrazio zadovoljstvo što je Ilijaš domaćin jedne od najvećih sportskih manifestacija za djecu i mlade u Evropi. U svom obraćanju istakao je važnost sporta za zdrav razvoj djece i mladih, naglasivši da Općina Ilijaš kontinuirano podržava aktivnosti koje promovišu zdrave životne navike, druženje, toleranciju i zajedništvo.

Nakon obraćanja, načelnik Amar Dovadžija je zajedno sa predstavnicima osnovnih škola i maskotom Sportskih igara mladih simbolično upalio Plamen prijateljstva, jedan od prepoznatljivih simbola ove manifestacije. Paljenjem plamena poslana je snažna poruka prijateljstva, međusobnog poštovanja i sportskog duha, vrijednosti koje Sportske igre mladih promovišu već dugi niz godina.

U nastavku programa održano je zajedničko zagrijavanje učesnika i zabavni sadržaji. Posebnu pažnju prisutnih privukla je revijalna utrka u kojoj je, zajedno sa učenicima, predstavnicima sportskih udruženja i drugim učesnicima, učestvovao i načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija. Svojim učešćem načelnik je pružio podršku vrijednostima koje promovišu Sportske igre mladih, ističući značaj sporta, zdravog načina života i aktivnog uključivanja djece i mladih u sportske aktivnosti.

Plazma Sportske igre mladih predstavljaju najveću amatersku sportsku manifestaciju za djecu i mlade u Evropi, a kroz sportska takmičenja i edukativne sadržaje promovišu fer-plej, zdrave stilove života, jednakost i međusobno uvažavanje. Tokom godina okupile su milione učesnika širom regije, pružajući djeci priliku za druženje, sportsko nadmetanje i sticanje novih prijateljstava.

Općina Ilijaš ostaje posvećena stvaranju kvalitetnih uslova za razvoj sporta i podršci projektima koji doprinose zdravom i aktivnom odrastanju djece i mladih, a današnja manifestacija još jednom je pokazala koliko sport može povezati zajednicu i inspirisati nove generacije.

Obavještavamo građane da je Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći obavijestio Općinu Ilijaš da uredovni dan planiran za srijedu, 3. juna 2026. godine, neće biti održan.

Ovim putem, u ime Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći, upućujemo izvinjenje građanima zbog eventualnih neugodnosti te zahvaljujemo na razumijevanju.

Pružanje usluga besplatne pravne pomoći u prostorijama Općine Ilijaš nastavlja se prema redovnom rasporedu od 1. jula 2026. godine.

Građani kojima je do tada potrebna pravna pomoć mogu se obratiti direktno Kantonalnom zavodu za pružanje besplatne pravne pomoći na adresi:

Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći
Branilaca Sarajeva 21
71 000 Sarajevo

Telefon: 033 275 660

E-mail:
Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Zahvaljujemo građanima na razumijevanju.

U prepunoj sali Vrtića Ilijaš održana je završna priredba predškolaca, svečan i emotivan događaj kojim su najstariji dječaci i djevojčice, polaznici predškolskog programa u šestoj godini života, obilježili završetak jednog važnog životnog poglavlja i napravili prve korake ka školskim klupama.

Priredbi je prisustvovao načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija, koji je zajedno s roditeljima, odgajateljima i brojnim gostima uživao u bogatom programu koji su pripremili mališani. Kroz recitacije, pjesmu i vedre nastupe, predškolci su pokazali znanje, kreativnost i samopouzdanje koje su sticali tokom boravka u vrtiću.

Za pripremu programa bili su zaduženi odgajatelji Adnan Lisaković i Latifa Halilović, dok je prisutne na početku priredbe pozdravila i poželjela dobrodošlicu odgovorna odgajateljica Vrtića Ilijaš Sanja Fejzić, ističući značaj zajedničkog rada odgajatelja i roditelja u odrastanju i razvoju djece.

Svečanosti su prisustvovali i direktorica JU "Djeca Sarajeva" Aida Buljubašić, pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti Sanja Zagorac-Jozić te stručna savjetnica za obrazovanje, mlade i nevladin sektor Enisa Mešetović.

Obraćajući se prisutnima, načelnik Dovadžija čestitao je mališanima na uspješno završenom predškolskom programu, poželjevši im mnogo sreće i uspjeha na novom životnom putu.

"Danas ne ispraćamo samo jednu generaciju predškolaca, već slavimo njihove prve velike uspjehe, prijateljstva i korake koje su napravili na putu odrastanja. Pred vama su nove obaveze, nova znanja i mnoge lijepe uspomene koje ćete tek stvarati. Želim vam da sa istom radoznalošću, osmijehom i hrabrošću zakoračite u školske klupe. Dragi roditelji, budite ponosni na svoju djecu, jer danas svjedočimo koliko su napredovala i koliko su spremna za nove izazove. Radujem se našem skorom ponovnom susretu na svečanoj dodjeli ruksaka za prvačiće koju tradicionalno organizuje Općina Ilijaš", poručio je načelnik Dovadžija.

Dugogodišnja saradnja Općine Ilijaš i Vrtića Ilijaš predstavlja primjer uspješnog partnerstva lokalne zajednice i predškolske ustanove. Kroz brojne projekte, unapređenje infrastrukture, podršku programskim aktivnostima i stvaranje kvalitetnijih uslova za boravak djece, Općina kontinuirano potvrđuje opredijeljenost da ulaganje u najmlađe bude jedan od prioriteta. Ovakva saradnja nastavlja se i u budućnosti, na dobrobit djece, roditelja i cijele lokalne zajednice.

Poseban trenutak svečanosti bilo je uručenje zahvalnica načelniku Amaru Dovadžiji i pomoćnici načelnika Sanji Zagorac-Jozić za kontinuiranu podršku radu vrtića i uspješnu dugogodišnju saradnju, čime je još jednom potvrđena važnost partnerstva lokalne zajednice i predškolskih ustanova u stvaranju kvalitetnih uslova za odrastanje najmlađih.

Uz mnogo osmijeha, aplauza i poneku suzu radosnicu, završna priredba predškolaca protekla je u ozračju ponosa i sreće, ostavljajući trajne uspomene mališanima, njihovim roditeljima i odgajateljima koji su ih pratili na ovom važnom putu odrastanja.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 34. GODIŠNJICE STRADANJA STANOVNIKA LJEŠEVA:

05.06.2026. godine, petak

10:30 Manifestacija "Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992. - 5. juni 2026. godine", Spomen-obilježje u Starom Selu;

12:00 Obilazak šehidskog mezarja i tevhid u džamiji u Lješevu.

13:00 Džuma namaz u džamiji u Lješevu.

Sjetimo se nevino stradalih, jer sjećanjem brišemo zaborav na njihovu žrtvu!

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na Spomen-obilježju ubijenim logorašima Općine Ilijaš danas je obilježen Dan logoraša, u znak sjećanja na sve one koji nisu preživjeli ilijaške logore.

Obilježavanju su prisustvovali preživjeli logoraši i članovi Udruženja logoraša općine Ilijaš, predstavnici Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, delegacija Općine Ilijaš predvođena načelnikom Amarom Dovadžijom, predstavnici boračkih udruženja, te građani.

Tom prilikom okupljeni su se prisjetili logora na području općine Ilijaš, među kojima su škola u Podlugovima, Željeznička stanica Podlugovi, OŠ „Hašim Spahić“ u Ilijašu, Osnovna škola u Gornjoj Bioči, kao i dva logora u Crnoj Rijeci – kuće Zukića i Solana.

Udruženje logoraša općine Ilijaš djeluje od 2002. godine. Logoraši sa područja Ilijaša svjedočili su u predmetima ratnih zločina pred domaćim sudovima, Haškim tribunalom i sudovima u Sjedinjenim Američkim Državama. Uprkos tome, za zločine počinjene u Ilijašu do danas niko nije osuđen.

Kroz spomenute logore prošlo je oko 1.000 ljudi. Oko 800 njih je razmijenjeno, 150 je ubijeno kao živi štit ili na druge načine, dok se 50 logoraša i danas vodi kao nestalo.

Tokom 1992. godine na području današnjeg Kantona Sarajevo i Istočnog Sarajeva formirana su 32 logora kroz koja je prošlo blizu 10.000 ljudi. Skoro 1.000 logoraša je ubijeno, a njih 285 još se vodi kao nestalo.

Obilježavanju Dana logoraša općine Ilijaš i ove godine prisustvovao je zamjenik predsjednika Skupštine Saveza logoraša BiH Almin Đelilović.

– Samo na ovom području bilo je više od 1.000 zatočenih ljudi, od čega je 150 ubijeno, dok se 50 osoba još uvijek vodi kao nestalo. Ova populacija jedina je koja nije definisana nijednim zakonskim okvirom u Bosni i Hercegovini. Jedan od osnovnih ciljeva Saveza logoraša BiH, na kojem se radi više od 20 godina, jeste donošenje Zakona o zaštiti žrtava ratne torture. Ovaj spomenik svjedočanstvo je koje svi moramo poštovati. Poruka našoj djeci jeste da uče, poštuju svoje roditelje i nastavnike, jer samo znanjem možemo očuvati i učiniti prosperitetnom ovu državu – rekao je Đelilović.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija istakao je da su i logoraši heroji, te da se više mora govoriti o herojstvu pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

– Logoraši su prošli torture i nezamisliva mučenja samo zato što su nosili drugo ime i bili druge nacionalnosti, ali su ostali svjedoci istine. Zato su dani sjećanja i tuge ujedno i dani ponosa na časnu borbu i odbranu. Obrazovanje i nasilje nikada više ne smiju hodati istim hodnicima. Neka ovaj dan ne bude samo dan tuge, nego i dan zavjeta da ćemo čuvati sjećanje, tražiti pravdu i njegovati istinu. Zavjeta da će Bosna i Hercegovina biti zemlja u kojoj se logori više nikada neće dogoditi – nikome, nikada i nigdje – poručio je Dovadžija.

U programu su učestvovali i učenici OŠ „Hašim Spahić“ Ilijaš, koji su svojim nastupom dali doprinos njegovanju kulture sjećanja, nakon čega su delegacije položile cvijeće i odale počast žrtvama.

Prema podacima Saveza logoraša BiH, više od 200.000 ljudi bilo je zatočeno u 657 logora širom Bosne i Hercegovine. Ovakvi datumi obilježavaju se radi očuvanja istine o stradanjima i događajima iz perioda 1992–1995. godine, a generacije koje dolaze imaju obavezu da čuvaju sjećanje i materijalne dokaze koji svjedoče o tom vremenu.

Prije 34 godine srpski agresor počinio je teške zločine nad stanovnicima Bioče. Zarobio je i zatvorio mještane ovog naselja u prostorije osnovne škole, nakon čega su žene i djeca odvojeni od muškaraca te odvođeni u logore, među kojima su bili željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Nakon toga, mnogi od njih su ubijeni. Bioča je dala 47 šehida, a prije agresije u ovom mjestu živjela su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje je mučeno i ubijeno 16 Biočana, dok su ostali stradali u živim štitovima koje je koristila agresorska vojska.

I ove godine dostojanstveno je obilježeno stradanje Bošnjaka Bioče. Na centralnom spomen-obilježju upriličen je prigodan program, nakon čega su delegacije položile cvijeće i proučile Fatihu.

Predsjednik  Organizacionog odbora, Emir Handžić, dijete šehida Bioče, 1992. godine imao je svega osam mjeseci, a pet godina kada je tijelo njegovog oca pronađeno u masovnoj grobnici na Žerovnju i kada mu je klanjana dženaza. Emir je poručio mladim ljudima da moraju biti hrabri, kao što su bili i šehidi.

-Ovo je jedno od najmasovnijih obilježavanja stradanja bošnjačkog stanovništva, ne samo na području općine Ilijaš nego i Kantona Sarajevo. Ovo je jedno malo naselje koje broji oko 50 domaćinstava, 30 je djece šehida, danas su većina pošteni i radni ljudi. Svake godine treba nas biti više. Ovo je tradicionalno obilježavanje, 16. godinu zaredom smo ovdje. Nije samo poštovanje otići na mezar, moramo biti ovdje, svjedočiti istinu, prenositi priču našeg babe, našeg dede, da ne bi neprijateljska laž pobijedila. Našoj djeci šehidi puno znače. Da nije bilo naših šehida, vjerovatno ni ove djece danas ovdje ne bi bilo. Kao dijete šehida, odrastao sam bez oca, tek sam ulogu oca shvatio kad sam i sam postao roditelj, uvidio sam tu podršku i šta sam sve morao proći sam. Zato bih poručio mladim ljudima da moraju biti svjesni uloge šehida, odgovornosti, da budu hrabri, da se bore, da im niko ništa neće dati osim onoga za šta se sami izbore. Naši očevi su bili hrabri. Mi ne smijemo upropastiti njihovu hrabrost svojom lijenošću, istakao je Emir Handžić.

Načelnik Amar Dovadžija istakao je da svjedočimo brojnim stradanjima stanovnika Ilijaša od aprila do jula 1992. godine,  te da su ovo dani tuge, sjećanja, ali i ponosa na šehide i ono za šta su se borili. Naglasio je da je naša obaveza i amanet da ih poštujemo te da spomen-obilježja služe kako bismo ih se sjećali, ali i kao opomena da ne smijemo biti naivni kako ponovo ne bismo postali žrtve. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se život u Bioči vraća, da se poboljšavaju uslovi života i realizuju brojni projekti, te da će Općina Ilijaš nastaviti podržavati i stvarati optimalan ambijent za stanovnike Bioče.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Samed Mešanović kazao je da šehide ne smijemo i nećemo nikada zaboraviti te da je zločin počinjen u Bioči, u odnosu na broj stanovnika, ravan genocidu.

Pomoćnik ministra za boračka pitanja Kantona Sarajevo Osman Smajlović poručio je da se 47 šehida Bioče nikada ne smije zaboraviti.

– Kultura sjećanja i način na koji ih se prisjećamo najmanje je što možemo učiniti za njih. Potrebno nam je što više omladine koja će slušati historijske časove i učiti za šta su oni dali svoje živote, ko su bili i ko su heroji na kojima počiva priča koja se zove Bosna i Hercegovina. Imamo dug prema mladima da na njih prenosimo empatiju. Kao što smo mi bezuslovno krenuli da branimo domovinu, tako moramo i mlade naučiti da imaju empatiju i da u budućnosti brane Bosnu i Hercegovinu, istakao je Smajlović.

Nermin Durmo, stanovnik MZ Bioča, jedan je od prvih ranjenika i zarobljenika na području općine Ilijaš 1992. godine. Kao svjedok događaja u Bioči poručio je da uvijek moramo biti budni i na oprezu.

-Sjećam se kao da je jučer bilo. Napad je počeo s brda Paljevo. Povukli smo se prema Hajrinoj Kosi, a narednog dana prema Trešnjicama, pa zatim prema Zenici. Dobili smo dojavu da su poginula naša dva saborca. Nakon toga vratili smo se u Bioču kako bismo pomogli svom narodu. U tom trenutku više nismo imali ništa – ni hrane ni vode. Pokušali smo se probiti prema Visokom jer smo vidjeli da tu više nema života. U grupi su bila 52 borca. Upali smo u zasjedu. Bio sam teško ranjen. Poginula su dvojica saboraca, Džemal Šehić i Edin Handžić. Moji saborci su se povukli, a ja sam ostao na mjestu gdje sam ranjen. Došao sam do mjesta Hijići i sutradan krenuo da se predam. Vidio sam kako gore kuće u Bioči. Zarobila su me moja dva školska druga. Uvijek je bila ista taktika: ‘Predajte oružje, nećemo vam ništa, a za glavu ne garantujemo.’ Prebačen sam u stanicu milicije, a potom u dom zdravlja. Bilo mi je nevjerovatno da me ispituje školski drug s kojim sam nekada dijelio sendvič. Nakon toga odveden sam u SUP, gdje su me ispitivali, tukli i maltretirali. Mladim ljudima poručujem da uvijek budu budni i na oprezu. Nakon rata bio sam predsjednik MZ Bioča. Pronašli smo masovnu grobnicu na lokalitetu Žerovanj. Bio sam prisutan tokom ekshumacije. Poznavao sam svakog svog saborca i to su mi bili jedni od najtežih trenutaka u životu, istakao je Durmo.

Nakon programa na centralnom spomen-obilježju upriličen je obilazak spomen-ploča u rejonima Trešnjice i Selimovići.