Općinsko vijeće Ilijaš održalo je danas hitnu sjednicu, a jedina tačka dnevnog reda bila je Informacija o vodosnabdijevanju na području općine Ilijaš nakon perioda ekstremne suše i redukcija vode koje su morale biti uvedene korisnicima JKP "Vodostan" Ilijaš u augustu.

Uvodne napomene, problematiku i prijedlog rješenja na početku su dali direktorica JKP "Vodostan" Ilijaš Belma Zukić i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

Direktorica Zukić je pojasnila opće podatke o vodovodnim sistemima općine Ilijaš. Izložila je pojedinosti o centralnom vodovodnom sistemu, a potom i o lokalnim vodovodima Kamenica, Junakovac, Dragoradi, Srednje, Čevljanovići i Gajevi. Navela je i najznačajnije investicije u sistem vodosnabdijevanja općine Ilijaš i realizovanje investicije u lokalne vodovode. Detaljno je pobrojala izvorišta i pojasnila sve u vezi njihove zaštite. Na kraju se osvrnula na razloge i period prekida u vodosnabdijevanju.

“Suša je prirodna pojava, elementarna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit padavina kroz duže vremensko razdoblje u odnosu na prosječne padavine na određenom području. Svjetska meteorološka organizacija je definirala sušu kroz nekoliko pojava: produženi izostanak ili naglašeni deficit padavina, period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak padavina uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu i deficit padavina koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost.
Sve navedeno manifestiralo se u ovoj godini na našem području. Zima bez sniježnih padavani, proljeće sa manje padavina nego što je uobičajno, a potom ljeto bez ikakvih padavina sa ekstremno visokim temperaturama. Prema mišljenju struke, sve gore navedeno izazvalo je situaciju u kojoj je vodni bilans izuzetno negativan jer podzemni rezervoari nisu mogli biti napunjeni na uobičajan način.
Posljedice ekstremne suše smo i mi osjetili kroz smanjenje kapaciteta svih izvorišta na teritoriji općine Ilijaš koji su na hidrološkom minimumu. Najekstremniji primjer je svakako otvoreni vodozahvat na rijeci Misoči koji je od kapaciteta 150 l/s što je dozvoljeno zahvatiti po vodnoj dozvoli, pao na 30 l/s. Količina od 30 l/s je samo 50 posto potrebne vode za uredno vodosnabdijevanje korisnika centralnog vodovoda. Godišnji prosjek normalne dnevne potrošnje iznosi 60 l/s. Sve navedeno rezultiralo je prekidima u vodosnabdijevanju u periodu od 2. do 18. augusta 2024. godine.
Obustavom vode prema korisnicima upravljalo se na način da je svaki dan praćeno stanje izvorišta, stanje u rezervoaru i potrošnja kod korisnika te se koristio maksimum za vodosnabdijevanje taj dan. Redukcije su uvođene kada je nivo vode dosezao kritičnu tačku u rezervoaru iz razloga što filtersko postrojenje u tom slučaju ne bi moglo funkcionisati zbog nedovoljne količine vode. Period redukcije u toku dana ovisio je od količine vode na vodozahvatu odnosno u prirodi. Kako je vrijeme odmicalo, a nije bilo padavina, dotok se smanjivao i period obustave vodosnabdijevanja se povećavao. Tako je prvi dan redukcija bila od pomoći do šest ujutru, dok je 15 dana poslije bila od 14 sati do šest sati ujutro. Spajanjem na vodovod u Donjoj Vogošći, period redukcije je bio u periodu od 16 do šest sati ujutro.
Zbog neizvjesnosti koliko će trajati period bez padavina, a kako je količina vode na vodozahvatu bila rapidno u opadanju, pokrenute su aktivnosti na kupovini vode od KJKP ''Vodovod i kanalizacije'' d.o.o. Sarajevo. Navedene aktivnosti su se provodile uz aktivno ućešće Vlade Kantona Sarajevo, premijera Kantona Sarajevo, Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, ''Bags Energetika' 'd.o.o. Vogošća i KJKP ''ViK'' d.o.o. Sarajevo. U postupku realizacije ovog projekta bili su uključeni Općina Vogošća kao i Željeznice Federacije, a radi polaganja privremanog cjevovoda. Putem privremenog cjevovoda do 18. augusta 2024 godine preuzeto je 2025 m³ vode. Nakon što je 18. augusta 2024. godine pala kiša, stanje vodosnabdijevanja se stabiliziralo i prestala je potreba za kupovinom vode od KJKP ''VIK'' d.o.o. Sarajevo do 1. septembra 2024 godine. Od 1. septembra 2024 ponovno je puštena voda kroz privremeni vod za dopunjavanje našeg sistema vodosnabdijevanja.
Rezime svega izloženog ukazuje da su dugoročna ulaganja u izgradnju i razvoj cjelokupnog sistema vodosnabdjevanja, tehničko-tehnološku opemljenost preduzeća i poduzete aktivnosti u periodu enormne suše omogućili JKP ''Vodostan'' d.o.o. Ilijaš da uspješno održi funkciju vodosnabdijevanja na nivou raspoloživih količina vode posebno uzimajući u obzir složenost centralnog sistema.
Kako suša postaje naša nova realnost, kao posljedica klimatskih promjena i globalnog zagrijavanje zemlje, neophodno je dati adekvatan odgovor u smislu obezbijeđenja novih/alternativnih količina vode u tim periodima."

Nakon mnoštva pitanja i plodonosne diskusije prisutnih vijećnika, usaglašeno je da je u interesu svima uredno i ispravno vodosnabdijevanje građana općine Ilijaš pitkom vodom tokom cijele godine. Istaknuto je da je potrebno razmišljati dugoročno, iako sada vode ima dovoljno protok je još nizak, te da je potrebno u budućnosti osigurati dodatne količine vode iz alternativnih izvora. Spomenuto je i da su neki građani neracionalno rasipali vodu i punili bazene, dok se većina ponašala odgovorno i imala razumijevanja u vremenu redukcija.

Tako su jednoglasno na kraju sjednice usvojeni sljedeći zaključci:

• Općinsko vijeće traži od Vlade Kantona Sarajevo da definiše namjenu izvorišta Peračko vrelo i da za građane općine Ilijaš obezbijedi 20 l/s.
• Zadužuje se Općina Ilijaš da nakon odluke Vlade Kantona Sarajevo pokrene izradu projektne dokumentacije i pribavljanje svih dozvola za realizaciju projekta uvođenja vode sa Peračkog vrela u centralni sistem vodosnabdijevanja općine Ilijaš.
• Zadužuje se Općina Ilijaš da pokrene izradu studije o mogućnosti korištenja rijeka Rače, Ljubine i Povoče za obezbjeđivanje dodatnih količina vode za piće za centralnom sistemu vodosnabdijevanja.
• Zadužuje se JKP ”Vodostan” d.o.o. Ilijaš da poduzme sve operativne mjere i aktivnosti kako bi kod eventualnih prekida u vodosnabdijevanju obezbijedila adekvatna količina vode za osnovne potrebe svih građana općine Ilijaš.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić ugostio je u svom kabinetu doktoricu tehničkih nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma i predsjednicu ICOMOS-a u BiH Elšu Turkušić Jurić. Povod sastanka bio je razgovor o projektu pod nazivom "Novi gradovi – New towns" koji provodi Europska komisija, a u kojem učestvuje i Općina Ilijaš kao partner ICOMOS-u. Sastanku je prisustvovala i pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić.

U projektu učestvuje osam zemalja, a Bosna i Hercegovina je jedina zemlja učesnica izvan Europske unije. Riječ je o projektu koji tretira satelitske gradove i naselja u blizini velikih gradova i kojim je, između ostalog, obuhvaćena rana arhitektura i urbanističko uređenje Ilijaša iz 50-tih i 60-tih godina.

Profesorica Turkušić Jurić je u okviru projekta učetvovala u radionicama ili laboratorijama u Parizu i Amsterdamu na kojima su obrađivane teme poput djelovanja u prostoru, uslovi za život i neformalne intervencije u prostoru. Naredna radionica ili laboratorija će se održati u Bukureštu na kojoj će profesorica uzeti učešće. Za narednu godinu planirane su još tri laboratorije.

Cilj današnjeg sastanka bio je približiti projekat načelniku, kazala je Turkušić Jurić i dodala: "Drago mi je da je Općina Ilijaš ICOMOS-u dala podršku i odlučila da učestvuje u projektu. Europskoj uniji i Institutu za nove gradove u Roterdamu je izuzetno bitno učešće lokalnih zajednica. Mi smo već posjetili dvije radionice ili dvije laboratorije jer se projekat zasniva na realizaciji šest laboratorija koje obilazimo i htjela sam načelniku predstaviti iskustva sa tih laboratorija."

Projekat predviđa umrežavanje sa gradovima koji dijele slično iskustvo ili slične karakteristike sa Ilijašem. To su gradovi koji su u blizini velikih metropola i koji su se preteženo gradili poslije Drugog svjetskog rata. Svi imaju određene karakteristike, odnsono prednosti i nedostatke. Unutar te mreže mogu da razmijenjuju iskustva i da se porede. Projekt će biti realizovan sa izložbom i publikacijom u slovenačkom gradu Velika Gorica, koji je odabran za europski grad kulture u 2025. godini.

"Izložba i publikacija će pokazati neke smjernice kuda bi svaki od gradova u projektu mogao da se razvija. Dodatni benefit ovog projekta je da će Ilijaš biti postavljen na internacionalnu mapu. Dakle, biće prepoznat sa ostalim europskim gradovima, pa bi mogao postati interesantan i drugim istraživačima ili institucijama koje će doći i dalje istraživati. Kolege i ja koji radimo na ovom projektu smo, na neki način, impresionirani sa kvalitetima i potencijalima koje Ilijaš ima. Velika je stvar da je jedna, uvjetno rečeno, mala općina ušla u projekat Europske unije koji je u sferi civilnog društva. Procedura prijave na ovaj projekat trajala je skoro godinu dana, a Općina Ilijaš je bila, u pravom smislu te riječi, pravi partner", zaključila je Turkušić Jurić.

Načelnik Fazlić je kazao da će Općina Ilijaš kroz ovaj projekat dobiti nova iskustva, viziju i usmjerenje kako kreirati urbani razvoj i dodao: "Ilijaš je općina koja pripada Kantonu Sarajevo i koja je pripadala Gradu Sarajevo dok je još egzistirao u sastavu 10 općina prije rata. Ta specifika jednog malog i jednog velikog grada uvijek je bila izazov. Mi znamo da je prostornoplanska dokumentacija ključna i jedinstvena u Kantonu Sarajevo. Imamo jedan prostorni plan za KS kojim se definiše prostor i imamo urbanistički plan za šest gradskih općina i jedan urbanistički plan za općine Ilijaš, Hadžići i Trnovo, a sve te planove donosi Skupština Kantona Sarajevo. Općina zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo aktivno radi kako bi ti planovi omogućili viziju razvoja.

Ilijaš ima mnoštvo prednosti u blizini velikog grada, ali isto tako i mnogo izazova. Blizina velikog grada vam ne dozvoljava da u potpusnoti razvijate sopstvene funkcije, koje bi se razvile da niste tako blizu velikog grada. Ta međusobna veza mora biti itekako kvalitetna i ja mislim da je suština rješenja izuzetno kvalitetna povezanost Ilijaša i Sarajeva. Istovremeno mi želimo svoju autentičnost, želimo iskoristiti vlastite potencijale i resurse. Mi smo općina koja se teritorijalno prostire na dva ključna koridora u državi Bosni i Hercegovini. To sve donosi i prilike za razvoj, a naravno suština je dana ispravan način kreiramo viziju razvoja Ilijaša", rekao je Fazlić.

Profesorica Turkušić Jurić govorila je i potencijalima Ilijaša u arhitektonskom i industrijskom naslijeđu.

"Ilijaš se definiše kao postindustrijski grad, što znači da je razvijen zahvaljujući industriji. Čini mi se da to industrijsko naslijeđe nije dovoljno prezenirano u javnom prostoru da bi se formirao neki idnetitet grada kao postindustrijskog grada. Također, nedostaje svijest o objektima koje je gradio arhitekta Juraj Najdhart. To je najpoznatiji arhitekta, koji je gradio u Bosni i Hercegovini, u internacionalnim krugovima. Kada pričate o arhitekturi Bosne i Hercegovine svi znaju ko je Najdhart, jer je on radio u ateljeju velikog Francuskog arhitekte Le Corbusiera. Ilijaš ima nekoliko njegovih objekata koji su dobro očuvani i bilo bi šteta ne zaštiti ih na način da se pravilno i redovno održavaju, ali i brendirati ime arhitekte Juraja Najdharta.

Ilijaš također ima potencijal da privuče razne vrste umjetnika i istraživača iz raznih naučnih oblasti koji mogu istraživati industrijsko i postindustrijsko naslijeđe. Ilijaš ima i velika prirodna bogatsva i srednjovjekovno naslijeđe. Takvi posjetitelji gradu mogu nešto i ostaviti, da li će to biti neka umjetnička instalacija u javnom prostoru ili istrživački elaborat. U svakom slučaju Ilijaš to treba iskoristiti", zaključila je Turkušić Jurić.

Općinski načelnik Akif Fazlić potpisao je Ugovor za obnovu i rekonstrukciju stambenih objekta sa predstavnicima Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i pet korisnika, vlasnika kojima će se graditi kuće.

Ugovor se realizuju u okviru projekta Saudijski razvojni fond za obnovu i rekonstrukciju kuća povratnika na području općine Ilijaš. Novopotpisanim tripartitnim ugovorom definišu se obaveze svih strana u vezi sa izgradnjom i sanacijom stambenog objekta i povratka u isti.

Općina Ilijaš i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica su 2022. godine potpisali Sporazum kojim se definišu međusobna prava i obaveze za realizaciju ovog projekta, a sve u cilju stambenog zbrinjavanja raseljenih lica sa područja općine Ilijaš.

Općina Ilijaš potom je predložila korisnike koji su se nalazili na listama Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Ministarstvo je izvršilo odabir izvođača i nadzora nad rekonstrukcijom i obnovom pet objekata po principu "ključ u ruke". Početak radova očekuje se u narednih mjesec dana.

Prema riječima načelnika Fazlića nakon reintegracije općine Ilijaš 1996. godine, stambeni fond bio je gotovo u potpunosti uništen, a većina povratnika je imala status interno raseljenih osoba. Danas se realizuje jedan od projekata koji je od suštinske važnosti kada su u pitanju ljudska prava. Ustavom BiH je predviđeno da sve osobe na teritoriji BiH imaju pravo na imovinu, stoga Općina Ilijaš ovakvim projektima svojim građanima osigurava pravo na mirno uživanje u imovini.

Korisnici, vlasnici imanja na kojima je planirana izgradnja i rekonstrukcija stambenih objekata su Hasiba Handžić, Mehemed Samardžić, Đemal Balta, Enver Halilović i Nuraga Osmanović.

Hasiba Handžić iz Sirovina na potpisivanje ugovora došla je sa sinom Elvirom Handžićem. Elvir je imao 13 godina kada je poginuo njegov otac Mustafa Handžić.

"Emotivan sam jer je sutra 30. godišnjica pogibije mog oca. Babo je bio pripadnik 126. Ilijaške brigade, a poginuo je 5. septmebra 1994. godine. Kada mi je majka javila da su nas zvali na današnje potpisivanje ugovora nisam mogao cijelu noć zaspati. Moja majka zaslužuje najveći orden za borbu u životu", rekao je Elvir Handžić.

"Nakon pogibije supruga ostala sam sa petero djece, tri sina i dvije kćerke. Niko me nije pitao gdje živim sa njima. Da nije bilo napuštenih srpskih kuća živjeli bismo na livadi. Bili smo izbjeglice u Bilješevu, Varešu, Dabravinama, i naposljetku smo 1996. godine došli na Poljine, tu smo se zadržali 15 godina. Promijenili smo devet smještaja i napokon je došao dana kada ćemo dobiti nešto svoje", kazala je Hasiba Handžić.

I ostali korisnici su se zahvalili načelniku na podršci, kao i na pruženoj prilici kojom im se omogućava povratak na njihovo ognjište. Istakli su da se za njih ništa bolje nije moglo uraditi.

Hitna sjednica Općinskog vijeća Ilijaš održat će se dana 05. septembra (četvrtak) 2024. godine sa početkom u 16:00 sati, u sali Općinskog vijeća Ilijaš (zgrada Općine Ilijaš, III sprat) sa sljedećim

DNEVNIM REDOM:
1. Informacija o vodosnabdijevanju na području općine Ilijaš.

Općina Ilijaš organizovala je svečani prijem povodom polaska u školu za 223 učenika i učenice upisanih u prvi razred u pet osnovnih škola na području općine Ilijaš. U zabavnom dijelu programu na Trgu Alije Izetbegovića u Ilijašu učestvovali su učenici i učenice OŠ "Srednje", OŠ "Hašim Spahić", OŠ "Stari Ilijaš" i OŠ "Đulistan".

Tom prilikom prvačićima su darovani anatomski ruksaci sa potrebnim priborom, a sretan i uspješan početak školovanja djeci, roditeljima i učiteljima poželio je načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

"Općina Ilijaš nastavlja tradiciju okupljanja prvačića na jednom mjestu kako bismo zajednički podjelili osjećaj uzbuđenja, sreće i zadovoljstva zbog polaska u školu. Obrazovanje je, uz zdravstvo i komunalnu sferu, jedan od ključnih prioriteta naše lokalne politike. Finansijski ove godine su najvrijedniji projekti izgradnje sportskih ploha i dječijih igrališta. Zaista smo sretni da imamo sve bolje uslove za obrazovanje naših učenika. Ulažemo u sve školske objekte i organizacijski nastojimo da sve funkcioniše na najbolji način. Čestitam prvačićima, roditeljima, učiteljima, učiteljicama, direktorima i direktoricama škola koji su, nadam se, spremni za početak nove školske godine", rekao je načelnik Fazlić.

Pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić naglasila je da je početak obrazovanja otvaranje novog životnog poglavlja za prvačiće i njihove roditelje i ujedno jedan od najradosnijih životnih trenutaka, te dodala: "Općina Ilijaš već pet godina podržava polazak učenika u prvi razred osnove škole nabovkom ruksaka i školskog pribora. Interesantan je broj ilijaških prvačića ove godine, koji je isti kao i u prethodnoj godini. Danas će u školske klupe sjesti 223 učenika i učenice. Prioritet Općine Ilijaš je ulaganje u obrazovanje. Mislimo da smo stvorili uslovne školske objekte sa svim nastavnim sredstvima, naravno uz podršku resornog kantonalnog ministarstva. Ove godine je vrijeme došlo za uređenje školskih dvorišta i sportskih sadržaja u tim dvorištima. Prošle godine su izgrađene sportske plohe u dvorištima SŠC "Nedžad Ibrišimović" i OŠ "Hašim Spahić", a ove godine intenzivno se izvode radovi na četiri sportska objekta, odnosno uređenje školskih dvorišta PŠ "Bioča", PŠ "Gajevi", OŠ "Podlugovi" i gradimo sportsku plohu u Mrakovu. Svim prvačićima, njihovim roditeljima, učiteljima i učiteljicama želim sretan početak."

Prvi dan škole nosi veliko uzbuđenje kako za prvačiće, tako i za njihove roditelje. Ahmed Bečić je ponosni otac Džane Bečić koja danas kreće u prvi razred OŠ "Hašim Spahić".

"Osjećaj je poseban i vraćaju mi se sjećanja iz dana kada sam ja bio prvačić. Ja sam negdje prva poslijeratna generacija i drago mi je da smo se odmakli od tog trenutka, jer danas je, naravno, sve puno ljepše. Nadam se da će iz godine u godinu prijemi za prvačiće biti još bolji. Obrazovanje je ono što je najvažnije i najpotrebnije našoj državi, a nažalost u prethodnom periodu nismo dovoljno radili na tome, u tom smislu nadam se da dolaze neka bolja vremena", istakao je Bečić.

Ove godine u OŠ "Hašim Spahić" upisano je 70 učenika, u OŠ "Podlugovi" 44, OŠ "Stari Ilijaš" 54, OŠ "Đulistan" 35 i Oš "Srednje" 20 učenika.

U organizaciji Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš na gradskom šetalištu u Ilijašu obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba. Okupljeni članovi porodica nestalih i predstavnici lokalne vlasti ali i građani ponovili su dugogodišnje bolno neodgovoreno pitanje - GDJE SU?

Na području općine Ilijaš do danas se traga za 45 osoba. Zekija Avdibegović, predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš i danas traga za sinom i suprugom.

"Udruženje se svake godine na ovaj dan trudi da podsjeti i upozori, prije svega naše insitucije, da se bave nestalim ostabama jer jednostavno i porodice izumiru, ne znaju sudbinu svojih najmilijih, a umiru i oni koji znaju istinu. Iako je u BiH pronađeno više od 80 posto nestalih osoba, kada tvoje dijete i nekog tvog ne pronađu, ta informacija malo znači. Svi procesi koji su za ratne zločine u Ilijašu vođeni završeni su oslobađanjem optuženih, usprkos tolikim zločinima, ubijenim civilima i logorima. Ove godine smo pronašli jedan mali dio osobe, još nije identifikovana i ukopana, prošle godine smo pronašli lobanju jednog momka. Ove godine prekopano je preko 500 m2 na Žerovnju gdje je pronađena masovna grobnica, ništa nije nađeno. Imam obećanje Tužilaštva i Instituta za nestale da će se nastaviti tražiti i uz pomoć novih tehnologija, ali upućujem apel vlastima da se obezbjede nove tehnologije i stručan kadar, jer nemamo antropologa, doktora, za sve ove godine mogli smo roditi i odgojiti doktora, ja 32 godine ne spavam jer ne znam gdje su kosti moga djeteta", poručija je Zekija Avdibegović.

Cilj ovog dana je da se oda počast nevinim žrtvama prisilnih nestanaka i prikaže agonija članova porodica koji još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najdražih.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić naglašava da ne smijemo odustati od borbe dok se ne pronađu nove informacije o nestalima, identificira svaka osoba, kako bi porodice našle smiraj.

"Nažalost, Ilijaš još traži 45 svojih sugrađana, vode se kao nestali, mada svi znamo da su odvedeni i da su izgubili život. Nada je ipak živa da ih pronađemo, da obilježimo mjesta, da porodice znaju istinu, sudbinu svojih najdražih. Međunarodni dan nestalih treba da poveća svjesnost svih građana o ovom velikom i važnom problemu, svaki čovjek ove zemlje ima obavezu da pomogne, jer kad pronađemo jednu osobu to je zaista velika stvar. Nadam se da će savjest nekih ljudi koji imaju informacije proraditi iako je sve manje izgleda jer i oni umiru, ali mi nikad ne smijemo prestati sa ovom misijom, borbom, sa traženjem ljudi. U zadnjih godinu dana intenzivno se radilo, pretraživali lokaliteti i s time se nastavlja a što potiče i na dodatni aktivizam i pritisak na institucije da se u konačnici pronađe svaka nestala osoba", kazao je načelnik Fazlić.

U Bosni i Hercegovini još se traga za više od 7.500 osoba koje su nestale tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka. U mrtvačnicama postoji oko 1.300 neidentifikovanih posmrtnih ostataka (NN), koji su kompletni i nekompletni.

Proces traženja nestalih se odvija sve teže jer nedostaje relevatnih informacija o potencijalnim pojedinačnim ili masovnim grobnicama kojih sigurno ima na desetine na području Bosne i Hercegovine.

Međunarodni dan nestalih se obilježava svakog 30. augusta, kao dan prisjećanja i odavanja počasti desetinama hiljada osoba širom svijeta nestalih u oružanim sukobima, zločinima počinjenim protiv čovječnosti ili usljed kršenja osnovnih ljudskih prava.