U okviru projekta „Eco Karst“, u organizaciji Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja, 21. juna 2018. godine, u Informativno-edukacionom centru na Bijambarama, održana je prva od tri radionice pod nazivom „Lokalni akcioni plan kroz identifikaciju problema i potencijala ekosistemskih usluga“.

Radionici su prisustvovali načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić, pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić, pomoćnik u Službi za zajedničke poslove Senad Čustović, šef odsjeka za privredu i lokalni razvoj Općine Ilijaš Mirza Marukić, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja te kantonalnih vlasti.

Učesnike su pozdravili i poželjeli doborodošlicu Zijada Krvavac, pomoćnica ministara prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Osman Delić, direktor KJU za zaštićena prirodna područja.

Općinski načelnik je također pozdravio prisutne i naglasio značaj dobre saradnje sa resornim ministarstvom i KJU za zaštićena prirodna područja.

“Zadovoljstvo mi je vidjeti salu ispunjenu ljudima čiji je interes planski razvoj ovog područja. Općina se davno opredijelila da razvoj ovog područja bude zakonski i planski, a resorno ministarstvo nam je pomoglo u tome kreiranjem zakonskih akata.

Bijambare predstavljau razvojnu šansu Ilijaša i moramo tražiti nove načine da cijelo ovo područje postane samoodrživo. U planu je nekoliko značajnih projekata koji će značajno poboljšati sadržaje ovog prostora, privući goste i donijeti ekonomsku dobit, a građanima koji žive na ovom području omogućiti nova radna mjesta”, rekao je Fazlić.

Cilj ove radionice je bio stvaranje platforme koja će biti podloga za razvoj ovog područja. Fokus je također bio na razvijanju malih poslova i poslovnih rješenja koja bi bila u skladu s principima bioodrživosti. Identifikacijom i mapiranjem ekosistemskih usluga uticajne zone Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ biće prepoznata problematika i mogućnost razvoja ovog područja.

Projekt „Eco Karst“ uključuje sedam zaštićenih kraških područja iz sedam država koje imaju zajedničke karakteristike i probleme. Bosna i Hercegovina u ovom projektu učestvuje sa Zaštićenim pejzažem „Bijambare“.

Organizacioni odbor manifestacije „Dani sjećanja- Srebrenica 11. juli 1995. godina“ pod pokroviteljstvom Općine Ilijaš, i ove godine programskim aktivnostima organizovat će odlazak na Marš mira u Srebrenicu. Svi zainteresovani mogu izvršiti prijave do 05. jula 2018. godine, odgovornoj osobi Safetu Gabeljiću putem kontakt telefona: 061 269 084.

Marš mira je pješački pohod, koji se održava u sklopu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida te podsjećanja na stravične zločine koje su počinile snage vojske i policije Republike Srpske, potpomognute snagama iz Srbije, nad Bošnjacima “Sigurnosne zone UN-a” – Srebrenica, u julu 1995. godine.

Pohod nosi naziv protestni, jer ima za cilj animiranje svih relevantnih aktera, na lokalnom i međunarodnom nivou, za brže hapšenje i procesuiranje osoba odgovornih za počinjene zločine, radi zadovoljavanja pravde kao preduslova za izgradnju trajnog mira i tolerancije među narodima u Bosni i Hercegovine.

Kolona učesnika, koja broji hiljade ljudi sa skoro svih dijelova planete i svake godine se povećava, kreće iz MZ Nezuk (opština Sapna) i u periodu od tri dana prelazi put dug oko 100 kilometara, da bi došla do Potočara (opština Srebrenica). Učesnici po završetku Marša imaju priliku prisustvovati komemoraciji i učestvovati u obavljanju dženaze-namaza i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica sa lokaliteta kojima su i sami prolazili u sklopu planirane maršute.

Marš mira traje tri dana, od 08. jula do 10. jula 2018. godine, sa isto toliko etapa. Svaka od etapa duga je između 25 i 30 kilometara. Kolona polazi u subotu, 08. jula 2018. između 08:45 i 09:00 sati iz Nezuka, opština Sapna. Na potezu od Nezuka – kao polazišta, pa do Potočara – kao odredišta, učesnici prolaze slijedećom maršutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar).

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i prigodnim obraćanjima, te vjerskim programom danas je u mjestu Ljubina, u blizini Semizovca, obilježen Dan sjećanja na 13 šehida Trećeg manevarskog bataljona Kakanj koji su živote za slobodu dali u drugoj polovini juna 1995. godine na semizovačkom ratištu u operaciji deblokade Sarajeva.

Treći manevarski bataljon je 21. juna 1995. godine, u ranim jutarnjim satima, ovladao prvom linijom odbrane neprijatelja i dijelom komunikacije Srednje – Sarajevo. Isti dan u kasnim popodnevnim satima, uz jak kontra udar daleko nadmoćnijeg neprijatelja, a usljed izostanka dejstava ostalih jedinica, Treći manevarski bataljon bio je prinuđen na povlačenje uz velike gubitke: 13 poginulih, 12 teže ranjenih i 36 lakše ranjenih boraca. Bili su to najveći gubici tokom ratnog puta ovog bataljona. Sjećajući se tog događaja i poginulih boraca, na spomen obilježju u Semizovcu okupili su se saborci, roditelji, djeca, braća, sestere i supruge poginulih, njihove komšije i prijatelji.

Prisutnima se obratio Mevludin Delibašić, pripradnik Trećeg manevarskog bataljona Kakanj, koji kaže da nikada ne treba zaboraviti to što se dogodilo i da zauvijek pamtimo, pišemo i pričamo istinu.

„Trebamo podsjećati na ono što se dogodilo tog 21. juna 1995. godine. Naši saborci su došli na ovu komunikaciju, presjekli je i držali je pola dana. To je bio najveći podvik u deblokadi Sarajeva, ali nakon kontra ofanzive neprijatelja bili smo prisiljeni napustiti tu komunikaciju. U borbi je stradalo 13 naših saboraca, a u drugim borbama stradalo je njih šest i samim tim manevarki bataljon ima 19 šehida. Mi se svake godine sjećamo naših saboraca. Pokazujemo našoj djeci da nikada ne zaborave to što su njihovi roditelji, braća, prijatelji učinili da Bosna i Hercegovina bude ono što danas jest. Nećemo zaboraviti ni našeg komandanta Elvedina - Dinku Šehagića i ovo je prvi put da smo ovdje bez njegovog pozdrava. Od njega smo naučili da treba pamtiti, pričati i pisati o onome šta se dogodilo za vrijeme rata. On nas je također naučio i da se okupljamo i družimo povodom značajnih datuma Trećeg manevarskog bataljona i Armije Republike Bosne i Hercegovine“, naglasio je Delibašić.

Šef Službe za boračko-invalidsku zaštitu Općine Kakanj Rešad Zaimović govorio je o tome kako su borci mogli biti daleko odavde, ali su ostali u namjeri da razbiju obruč oko glavnog grada Bosne i Hercegovine.

„Danas smo se ovdje, kao i svake prethodne godine, okupili da obilježimo dan kada su naši Kakanjci dali svoj život. Njima je bio cilj i životna želja da se oslobodi Sarajevo, došli su na ovaj put i život dali za Bosnu i Hercegovinu. Općina Kakanj će zajedno sa boračkim udruženjima nastaviti dostojanstveno obilježavati sve značajne datume iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. Semizovačka cesta budi bolne uspomene na naše borce čiji je život ovdje okončan. To su bili mladi ljudi, ali su svojim razmišljanjem bili daleko od svojih mladih godina. Mogli su birati da ne budu u prvim redovima, ali bili su dobrovoljci i heroji za slobodu. Imali su svoje mladalačke snove. Tog juna mogli su biti daleko odavde, ostali su ovdje da bi razbili obruč oko glavnog grada Bosne i Hercegovine“, istakao je Zaimović.

"Suza je bilo jutros, ali i svaki dan se sjetim svega kao da je jučer bilo. Godine su prošle, bol ostaje zauvijek u mom srcu. Zahvaljujem se svima koji misle na nas i što dođu ovdje kako bi se sjetili i naših heroja", kazala je Vasvija Ljubović, majka kakanjskog heroja Harisa Ljubovića za Radio Ilijaš.

Prisutnima se obratio i Sulejman ef. Čeliković, glavni imam Medžlisa IZ Kakanj, a nakon toga upriličen je vjerski program i polaganje cvijeća na spomen-obilježje u Semizovcu.

Izvor: radioilijas.ba

U kabinetu općinskog načenika održan je prvi sastanak Organizacionog odbora manifestacije “Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine”.

Odlukom su ranije imenovani predsjednik i članovi Organizacionog odbora, njihov mandat, dužnosti i prava, u sastavu: predsjednik OO Akif Fazlić, zamjenik predsjednika Dževad Alispahić, sekretar Nijaz Spahić, te članovi Adem Efendić, Asmir Salihović, Safet Gabeljić, Selvir Husejnović, Alma Omerović i Nermin Demirović.

Na sastanku je utvrđen prijedlog okvirnog plana i programa manifestacije.

Program ovogodišnje manifestacije “Dani sjećanja - Srebrenica 11. juli 1995. godine”:

- Vjerski program, koji će se održati u nedjelju, 8. jula 2018. godine;

- Marš mira (Nezuk – Potočari); polazak učesnika Marša planiran je u nedjelju 8. jula 2018. godine;

- Ispraćaj konvoja sa posmrtnim ostacima koji će proći kroz Ilijaš 9. jula 2018. godine, u 10:30 sati;

- Program na Karašnici kod Srebreničkog cvijeta u ponedjelajk 9. jula 2018. godine;

- Akademija u povodu sjećanja na žrtve genocida u zaštićenoj zoni Srebrenica, u ponedjaljak 9. jula 2018. godine.

Organizacioni odbor je donio zaključak da načelnik ili OV Ilijaš svojim zaključkom ili odlukom zabrani sve estradne manifestacije u periodu od 08. do 11. jula 2018. godine koje nisu primjerene ovoj manifestaciji.