Općina Ilijaš i u ovoj godini je kroz svoj Budžet obezbijedila sredstva za rješavanje problematike iz oblasti vodosnabdijevanja kao i kanalizacione mreže

Danas je kabinetu općinskinsog načelnika potpisan Sporazum između Općine Ilijaš i JKP "Vodostan" o izgradnji oborisnke i fekalne kanalizacione mreže na lokaciji Polomska - Vratuša u vrijednosti 179.936,73 KM.

Sporazum su potpisali načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija i direktorica JKP "Vodostan" Belma Zukić. Potpisivanju su prisustvovali i sekretarka općinskog organa uoprave Adha Masnopita i pomoćnik načelnika u Službi za saobraćaj, stambeno-komunalne poslove i građenje Aziz Fazlić.

"Naselje Vratuša je prošlo kroz značajnu rekonstrukciju glavnih kolektora fekalne kanalizacije, a u sklopu projekta izgrađen je i kolektor za oborinsku vodu s ciljem efikasnijeg odvajanja oba tipa kanalizacije. Međutim, nakon povećanja profila kolektora došlo je do stvaranja uskog grla na dijelu sistema, konkretno između raskrsnice kod Asimove prodavnice i ulice Žrtava genocida u Srebrenici. Ovaj segment kanalizacione mreže pokazao je problem pri obilnim padavinama, što rezultira izlijevanjem vode van kolektora.
Kako bi se riješio ovaj problem, projektom je predviđeno daljnje unapređenje sistema. U planu je rekonstrukcija 225 metara fekalne kanalizacije, kao i izgradnja 225 metara oborinske kanalizacije. Ovaj korak će omogućiti zatvaranje problematične zone i stvaranje osnovnih preduslova za izgradnju novih odvodnih sistema za naselja Sovrle, Sovrle I i Sovrle II", kazala je dirketorica Zukić.

Ovaj projekt predstavlja ključnu investiciju u infrastrukturu naselja Vratuša i Podlugovi, čime ćemo značajno poboljšati kapacitet kanalizacione mreže, smanjiti rizik od poplava, te omogućiti dalji razvoj infrastrukture u okolnim naseljima. Realizacija ovog projekta je važan korak ka dugoročnom rješenju problema s odvodnjom u ovom dijelu grada, te će osigurati sigurniji i zdraviji okoliš za sve stanovnike.

U sali Općinskog vijeća Ilijaš upriličena je dodijela certifikata za 33 polaznice kursa rada na računaru, koji se realizovao u saradnji Općine Ilijaš i Centra za edukaciju i istraživanje NAHLA. Certifikate su uručili načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija i predsjednica Udruženja NAHLA Sehija Dedović.

Načelnik je polaznicama uputio čestitke i zahvalio se Udruženju NAHLA na saradnji koja je iznjedrila podršku ženama u lokalnoj zajednici: "Poštovana predsjednice Udruženja Nahla, gospođo Sehija Dedović, drage predstavnice Udruženja, uvažene polaznice kursa, veliko mi je zadovoljstvo i čast što danas mogu biti ovdje s vama, u ovom radosnom i značajnom trenutku – svečanoj dodjeli certifikata za 33 uspješne polaznice kursa osnova rada na računaru, kojeg je provelo Udruženje Nahla, a finansirala Općina Ilijaš. Prije svega, želim uputiti iskrene čestitke svakoj od vas – koje stepoložile završni test i na taj način uspješno okončale ovaj edukacijski program. Vaš trud, upornost i spremnost da ulažete u sebe i svoje znanje zaslužuju duboko poštovanje. Zahvaljujem se i Udruženju, posebno predsjednici gospođi Dedović i cijelom timu, na izuzetnoj saradnji i kvalitetnoj realizaciji programa. Vaš rad već godinama pokazuje koliko je važno ženama pružiti podršku, znanje i vještine koje mogu koristiti za lični i profesionalni razvoj. Općina Ilijaš prepoznaje važnost cjeloživotnog učenja i osnaživanja žena, i upravo iz tog razloga nastavljamo s ovim aktivnostima. Danas s ponosom najavljujem da je otvoren javni poziv za besplatan kurs engleskog jezika za žene, kao još jedan korak ka većoj obrazovnoj i društvenoj uključenosti naših sugrađanki. Uvjeren sam da ulaganje u znanje, posebno znanje žena, znači ulaganje u budućnost naše zajednice. Znanje osnažuje, otvara vrata i stvara prilike – i zato će Općina Ilijaš i u budućnosti nastaviti podržavati ovakve i slične projekte. Drage polaznice, još jednom vam od srca čestitam. Neka vam stečeno znanje bude temelj za nove uspjehe. Nastavite učiti, istraživati i razvijati se – jer vi to zaslužujete."

U sali Općinskog vijeća Ilijaš upriličeno je potpisivanje i dodjela Ugovora o finansiranju i sufinansiranju 13 udruženja građana koja okupljaju boračku populaciju. Dodjeli su prisustvovali načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija, predstavnice Službe za opću upravu, boračko – invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Ilijaš Nermina Kadrić i Aida Likić te predstavnici boračkih udruženja sa područja općine Ilijaš.

Načelnik je izrazio zadovoljstvo današnjim potpisivanjem Ugovora, te pojasnio na koji način i za koje projekte su raspoređena budžetska sredstva. "Odlukom o godišnjoj raspodijeli sredstava iz budžeta Općine Ilijaš za 2025. godinu za redovan rad – stručnu i pravnu pomoć članstvu u ostvarivanju statusnih pitanja iz budžeta Općine Ilijaš je osigurano 58.000 KM", pojasnio je načelnik Dovadžija.

Za udruženje “Organizacija porodica šehida i poginulih boraca općine Ilijaš” i Udruženje “RVI Ilijaš” osigurano je po 10.000 KM. Sa 4.250 KM podržani su JOB “Unija veterana” Ilijaš, Udruženje demobilisanih boraca Ilijaš, Udruženje logoraša Ilijaš i Udruženje boraca 126. Ilijaške brigade. Sa 4.000 KM podržano je Udruženje Antifašista i boraca NOR-a Ilijaš. Za Patriotsku ligu 91, Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja i odlikovanja i Udruženje porodica nestalih osigurano je po 3.500 KM. Za Udruženje maloljetnih boraca Armije RBiH osigurano je 2.500 KM. Za Udruženje pripadnica Armiji RBiH i za Udruženje boraca odbrambeno – oslobodilaćkog rata “Tale” Ilijaš izdvojeno je 2.000 KM.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija ugostio je u svom kabinetu ambasadoricu Švedske Nj.E. Helenu Lagerlöf, ambasadora Švicarske NJ.E. Gabriela Derighettia, direktora programa saradnje Švicarske u BiH Siroca Messerlia i direktoricu programa saradnje Švedske u BiH Evu Smedberg.

Sastanku je prisustvovala sekretarka općinskog organa uprave Adha Masnopita te pomoćnice općinskog načelnika Merima Osmanović, Ilda Kahriman, Sanja Zagorac-Jozić i Nizama Mališeić.

Tema sastanka bila je saradnja i konkretni projekti koje su vlade Švicarske i Švedske podržale u partnerstvu s općinskim vlastima. Riječ je o projektima "Jačanje uloge mjesne zajednice u Bosni i Hercegovini" i "Projekat općinskog okolišnog upravljanja MEG 2". U okviru ova dva projekta realizovani su infrastrukturni projekti u oblastima izgradnje sportske infrastrukture, izgradnje i opremanja dječjih igrališta, izgradnje javne rasvjete, provedene su brojne edukacije za predstavnike mjesnih zajednica i nevladinih organizacija, te projekti iz oblasti komunalne infrastrukture i nabavka specijalnog uređaja za lokalno komunalno preduzeće.

“I Švedska i Švajcarska su do sada samo kroz projekat “Jačanje uloga mjesne zajednice u BiH” realizovale preko 24 aktivnosti, a sa druge strane kroz MEG 2 projekat u samo posljednje dvije godine u općinu Ilijaš implementirano je oko 350 000 USD. Danas smo razgovarali o nastavku saradnje kako na zajedničkim pojektima sa susjednim općinama, tako i na onim nama bitnim, a to su prije svega nastavak izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, ali i drugih potreba građana općine Ilijaš. Također, Općina Ilijaš je odabrana za učešće u projektu Upravljanje imovinom – PIPLS, koji će se implementirati u narednom periodu”, rekao je načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija.

Ambasadorica Švedske Nj.E. Helena Lagerlöf kazala je da je razlog posjete dosadašnja uspješna saradnja na nekoliko projekata, te dodala: "Zaista nam je interesantno vidjeti kako načelnik i njegov tim vrijedno rade kako bi se odazvali potrebama građana. Također, interesantno je bilo čuti da općinska administracija uspješno sarađuje i sa susjednim općinama, a što je posebno bitno kod velikih ulaganja kao što su infrastrukturni projekti. Mi ovdje, ali i generalno u BiH ulažemo novce švedskih poreskih obveznika s ciljem da omogućimo ugodniji život građanima ove zemlje, a istovremeno pomažemo ispunjavanju kriterija koje BiH mora ispuniti u procesu integracije u EU.”

Ambasador Švicarske NJ.E. Gabriel Derighettia naveo je razloge današnje posjete i pojasnio šta svaka lokalna zajednica mora imati kako bi uspješno funkcionisala.
“Ovdje se radi o zajedničkoj posjeti predstavnika dvije ambasade koje su partneri u nizu projekata kako u Ilijašu tako i u nekoliko drugih lokalnih zajednica u BiH. Općinski nivo vlasti je osnova demokratije svakog društva i tu se predstavnici vlasti susreću sa stvarnim potrebama i problemima građana, na kojima treba da rade. Ta vlast funkcioniše samo ako se ispune tri uslova, na prvom mjestu to je naporan rad načelnika i njegovog tima - što je slučaj u vašoj općini jer smo svjedočili brojnim aktivnostima. Drugi uvjet je saradnja sa susjednim općinama, te sa višim nivoima vlasti, tj da viši nivoi vlasti imaju sluha za potrebe lokalnih zajednica u pogledu njihovog finansiranja. Treći, veoma važan uvjet, je potpuna angažiranost građana koji trebaju biti u toku aktivnosti i potruditi se da se one i realizuju. Iako Švicarska za razliku od Švedske nije dio EU, ipak želimo pomoći vašoj zemlji da to jednoga dana postane. To je osnova naših aktivnosti. To činimo i zato što vjerujemo u BiH, njene građane  i mnogobrojnu bh. dijasporu koja živi u Švicarskoj, a žele da vide svoju zemlju kako ide u pozitivnom smjeru i da jednog dana još više sarađujemo. Bosna i Hercegovina ima sličan sistem uređenja kao Švicarska, kada su u pitanju lokalne zajednice i to je još jedan razlog zašto želim da posjetim što više općina ovdje i da naučim kako funkcionišu.”

Posjeta je završena obilaskom radionice JKP “Vodostan” i područne škole u naselju Bioča, gdje su realizovani projekti koji su rezultat švicarsko-švedske podrška i saradnje sa Općinom Ilijaš.

Redovna sjednica Općinskog vijeća Ilijaš će biti održana dana 30.05. (petak) 2025. godine sa početkom u 16:30 sati, u sali Općinskog vijeća Ilijaš (zgrada Općine Ilijaš, III sprat) sa sljedećim

DNEVNIM REDOM:

1. Vijećnička pitanja i inicijative;
2. Izvještaj o realizaciji zaključaka sa 7. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
3. Izvještaj o realizaciji akata sa 7. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
4. Informacija iz oblasti šumarstva;
5. Informacija o izvršenju Budžeta Općine Ilijaš za period 01.01.-31.03.2025. godine;
6. Prijedlog Odluke o plaćama i naknadama u organima uprave Općine Ilijaš;
7. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Ilijaš – prečišćeni tekst, broj: 02/1-30-519/24 od 13.03.2024. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Ilijaš, broj: 01/2-30-1203/25 od 22.05.2025. godine;
8. Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Općinskog vijeća Ilijaš;
9. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Plan rada Javne ustanove "Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš" za 2025. godinu;
10. Prijedlog Odluke o načinu i uslovima prodaje neizgrađenog građevinskog zemljišta označenog kao k.č. br. 360/27, 360/28, 360/29, 360/30, 360/35, 360/36, 360/37, 360/38, 360/39 K.O. Ilijaš Grad;
11. Zaključak o ponovnom podnošenju tačke na dnevni red prije isteka roka od šest mjeseci.

Prošle su 33 godine od stradanja mjesnog bošnjačkog stanovništva Gornje Bioče koje je početkom 1992. godine srpski agresor zarobio i zatvorio u prostorije osnovne škole, nakon čega je odvojio žene i djecu od muškaraca te ih odvodio u logore, kao što su željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Godišnjica stradanja Bošnjaka Gornje Bioče obilježena je u 10 sati na centralnom spomen obilježju gdje su prisutne delegacije položile cvijeće i proučile Fatihu.

Početkom 1992. godine agresorska vojska zarobila je i zatvorila stanovnike Bioče u prostorije osnovne škole i potom ih odvela u logore gdje su mnogi mučki ubijeni. Bioča je dala 47 šehida, a prije agresije u ovom mjestu bila su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje su mučeno i likvidirano 16 Biočana, dok su ostali poginuli u živim štitovima koje je koristila agresorska vojska.

Predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja stradanja stanovnika Bioče je Emir Handžić, dijete šehida Bioče, koji je 92. godine imao osam mjeseci, a pet godina kada su tijelo njegovog oca pronašli u masovnoj grobnici Žerovanj i kada mu je klanjana dženaza.

– Ovi ljudi su među prvima ubijeni, ne samo na području Ilijaša, nego i u Kantonu Sarajevo. Kada se u mnogim mjestima nije znalo da će biti rat, ovdje su ljudi izgubili živote. Ne postoji tortura koju možete zamisliti a da je ljudi Bioče u maju 1992. godine nisu doživjeli od logora, zarobljavanja, izglednjivanja, ranjavanja, mučenja. Svake godine je teže naći nekoga od živih sagovornika koji imaju snage da podijele svoju priču jer su rane prebolne. Ja sam šehidsko dijete, od osam mjeseci i sada kada imam 33 godine. Cijeli život sam se borio da se uspomena na mog oca i druge šehide sačuva. Mi djeca šehida nismo imali podršku i oslonac u liku oca, ali su naše majke dale i više nego što su mogle kako bi djeca ostala na pravom putu i izrasla u uspješne ljude, pa danas među tom djecom ima i doktora i inžinjera i sportista. Društvo dovoljno ne poštuje nas, pa dok se mi sjećamo zločina nekoliko kilometara odavde organizuju neki slavlje i koridu, to je veliko nepoštovanje prema poginulim, za mene je ovaj događaj najvažniji i ne zanima me ništa drugo, kazao je Emir.

U ime djece šehida obratio se i Vedad Borčak.

– Bilo je teško, moj otac je poginuo kada je moja majka bila trudna sa mnom. Borili smo se kroz život, bilo je teško, ali i s ponosom čuvajući uspomenu na mog rahmetli babu. Nismo više sami, sada imam suprugu i kćerku. Moj najveći cilj i razlog obraćanja je moja kćerka jer želim da joj pričam da su ljudi koji su izgubili živote heroje, a i vas želim zamoliti da ne zaboravljamo zločin koji se desio, jer ako zaboravimo, zločin će se ponoviti u težem i brutalnijem obliku, kazao je, između ostalog, Vedad.

Općina Ilijaš i Općinsko vijeće svake godine pruže podršku obilježavanju godišnjice zločina u Gornjoj Bioči. Obavezu da se šehida sjećamo sa ponosom i da ne zaboravimo njihovu hrabrost naglasio je i predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš doktor Anel Bumbulović.

– Svjedoci smo iz godine u godinu da su mjesec maj, juni, početak jula dani u kojima su počinjeni strašni zločini u kojima su stradali naše komšije, prijatelji, rodbina. Simbolika tih zločina počinje u Bioči gdje su vaši najmiliji zarobljeni i svirepo ubijani na kućnim pragovima. Zatim se to zlo nastavilo u Kadarićimo, Lješevu, Luci, to je bilo na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu i realizacija sistemskog plana etničkog čišćenja da nestane muslimansko stanovništvo. U tim zločinima stradale su porodice, sinovi, braća, veliki broj Ilijaša, to je jedna velika tuga. Mi smo ostali da svjedočima o vremenu zla i zločina, ali i drugom vremenu, vremenu herojstva, borbe za čast i dostojanstvo, borbe za državu i domovinu. Zahvaljujući velikom herojstvu i žrtvi naših sugrađana danas mi možemo da slobodno stojimo u Bioči, živimo u suverenoj i nezavisnoj državi za koju se iz dana u dan moramo i dalje boriti. Zbog toga, imamo dug i obavezu prema našim šehidima, da gradimo sebe da budemo bolji, da gradimo bolje društvo za građane, patriotizam i identitet. Neka ovi dani budu dani ponosa, dostojanstva za sve ono što smo napravili uprkos svim stradanjima koja su nas pogodila od 92. do 95. godine, 33 godine je dugo, ali tuga i bol ostaju, ali mora prevladati ponos i borba za bolji život generacija koje dolaze, poručio je Bumbulović.

Ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović ukazao je na razmjeru zločina na ovako malom prostoru, gdje gotovo da ne postoji kuća koja nije dala šehida. Podsjetio je na 11 genocida koje su Bošnjaci doživjeli u Bosni i Hercegovini, a da brojne prijeratne generacije nikada nisu čule o tome.

– Kultura sjećanja je važna za generacije koje dolaze. Stanovnici Bioče nisu položili niti dali živote, nego su svirepo ubijani na svom kućnom pragu, iako je genocid presuđen u Srebrenici i okolnim mjestima, on je počinjen i ovdje, jer ovdje ne postoji kuća gdje nekoga agresori nisu svirepo ubili. Ovi mjeseci su mjeseci tuge zbog žrtava i njihovih porodica, ali i radosti jer imamo svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koje će biti uvijek, ponavljam mi se sjećamo heroja a oni nek se sjećaju ratnih zločinaca, poručio je ministar Osmanović.

Zastupnik u Skupštini KS Mahir Dević kazao je da je Bioča u maju 92. godine bila početak sistemskog, planskog etničkog čišćenja muslimana sa ovih područja općine Ilijaš, što se narednih dana i mjeseci nastavilo u Luci, Lješevu i Kadarićima.

– Nas Bošnjake u Bosni i Hercegovini neće spasiti nikakve rezolucije, nikakvi zakoni, odluke Generalne skupštine jer smo bili svjedoci da su i Srebrenica i Žepa i Goražde bili zaštićene zone, pa znamo šta se dešavalo. U Srebrenici su pronalazili šest kostiju u četiri različite grobnice. Kod nas ovdje su zatvarali u škole i ubijali na brdu Žerovanj, još tražimo veliki broj naših sugrađana. U Foči su, recimo, pozivali ljude da im daju plaću, pa ih zarobili i pobili. Želim da kažem da na određenom prostoru će ostati i opstati narod koji ima pojedince koji su budni, kao što su Muhamed i Emir Handžić, kao oni koji su ovdje realizirali 154 projekta. Ovo je ratni zločin koji je dokumentovan, ali Bošnjaci lako zaboravljaju pa nam se dešava paradoks da je na jednom mjestu tuga, a na drugom pjevaju pjevačice iz Beograda. Zato hvala organizatorima koji nas podsjećaju na šehide Bioče, na žrtve u Kadarićima, Bioči, Luci, Lješevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, zato ostanimo budni, jer gdje smo imali budne i oprezne ljude devedesetih godina bili su manji zločini i manja stradanja.

Zahvalnice za podršku Organizacioni odbor dodijelio je nekadašnjem načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću i ministru za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omeru Osmanoviću.

Nakon programa, tradicionalno je upriličena posjeta spomen-obilježju u naselju Selimovići, gdje je položeno cvijeće na spomen obilježje i proučena Fatiha šehidima. Nakon toga uslijedila je i posjeta spomen-obilježju na Trešnjicama.

Za zločine u Bioči niko nije kažnjen, procesuirani Srpko Pustivuk je oslobođen.

IZVOR: radioilijas.ba