Uz podršku Općine Ilijaš u Biznis centru održana je jednodnevni seminar za učenike Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović” u organizaciji Fondacije Hanns Seidel Stiftung. Cilj seminara bio je potaknuti mlade da razmišljaju izvan uobičajenih okvira, potičući ih da razvijaju ideje u projekte i akcijske planove. Predavači su bili prof.dr. Elvir Čizmić i prof.dr.Dženan Kulović.

Sanja Zagorac -Jozić, pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Općine Ilijaš istakla je da je Ilijaš ponosan na svoje mlade ljude, te spomenula značajne aktivnosti i projekte. „Kao domaćini želimo da se zahvalimo Hanns Seidel Stiftung što je Općinu Ilijaš izabrala kao partnera u svom djelovanju i na ovom projektu. S ponosom nosimo priznanje općina naklonjena mladima to je zbog dugogodišnjeg rada i tri strategije prema mladima, zbog velikog fonda za stipendiranje mladih i planirani budžet za 2024. godinu je 450.000 KM za stipendiranje učenika i studenata. Tu su tri linije za izuzetno nadarene učenike i studente, za učenike i studente u stanju socijalne potrebe i najuspješnije sportiste. Tu je grant za mobilnost mladih, također imamo i stavku budžet koju dodijeljuljemo preko Javnog poziva za projekte namijenjene mladima, tu je i Prostor za mlade u SŠC “Nedžad Ibrišimović“. Cilj nam je da stvaramo ambijent u kojima će naši mladi ostati“, istekla je Zagorac -Jozić.

Na kraju seminara podijeljeni su certifikati i nagrade za najbolje biznis planove, koje je uručio načelnik Akif Fazlić, koji nije krio zadovoljstvo idejama i interesovanjem mladih ilijašana. 
„Impresionirali su me ovi mladi ljudi, s kojim entuzijazmom su danas radili na ovoj radionici. Iskazali su samopouzdanje i šta zapravo žele. Važno je da mobiliziramo mlade, da pokrenu proces razmišljanja, da pokrenu polahko preuzimanje stvari u svoje ruke. Danas im je pružena prilika da iznesu svoje ideje, da kreiraju svoje projekte i put koji ih može odvesti do određenih rješenja. Jako je bitno zainteresovati ih“, zaključio je načelnik Fazlić.

Pobjednici seminara su grupa Genijalci-Hidžama spa centar, učenici SŠC „Nedžad Ibrišimović“. Na seminaru su bile prisutne i v.d. direktorica SŠC “Nedžad Ibrišimović“, direktorica JKP Vodostan Belma Zukić, te profesorica Škole Dragana Kartal.

Načelnici/gradonačelnici, predsjednici vijeća/skupština i koordinatori MEG2 projekta iz 31 lokalne uprave iz Bosne i Hercegovine učestvovali su na konferenciji u Sarajevu, tokom koje su razmijenjena iskustva i predstavljane dobre prakse lokalne uprave u BiH, okruženju i zemljama Evropske unije.

U ime Općine Ilijaš, konferenciji su prisustvovali načelnik Akif Fazlić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Ilijaš Alma Mešić i koordinatorica MEG projekta Pomoćnica načelnika u Službi za privredu i finansije Merima Osmanović.

Konferencija je organizirana u okviru Projekta općinskog okolišnog upravljanja (MEG2), kojeg zajednički finansiraju Vlada Švicarske, Švedska i Vlada Češke Republike, kao i Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Svrha konferencije bila je omogućiti potpuno razumijevanje i prihvatanje novih trendova i praksi u radu lokalne uprave, poput efikasnijeg funkcioniranja skupštine/vijeća, veće transparentnosti i odgovornosti lokalnih uprava, jednostavnijeg učešća građana i građanki u procesu donošenja odluka, kao i generalnom povećanju efikasnosti i efektivnosti rada lokalnih uprava. Sve ove prakse doprinose poboljšanju kvaliteta života građana i građanki.

Tokom događaja su dodijeljena i priznanja za osam jedinica lokalne samouprave (JLS) koje su ostvarile najveći napredak na polju dobre uprave i zaštite okoliša tokom prvog ciklusa dodjele grantova. Načelnik Fazlić bio je panelista ove konferencije kao predstavnik prvorangirane JLS u kategoriji novih članica. Općina Ilijaš ostvarila je grant u iznosu 180.000 USD za projekat proširenje sistema vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. “Želim kazati da je MEG projekat zaista jedan od najvažnijih projekata za lokalnu samoupravu zbog benefita koje imaju građani. Opredjeljenje Općine Ilijaš generalno je bila transparentnost. Međutim, ono što smo mi radili nije bilo ni blizu onoga što smo uradili uključivanjem u MEG projekat. Ono što je posebno važno jeste način na koje su kreirane procedure, tehnička unaprijeđenja i zapravo došli smo do jednog standarda da svaki građanin općine Ilijaš ima mogućnost pristupa svakoj informaciji koja je shodno zakonu dozvoljena da se istoj može pristupiti. Naše opredjeljenje je da kao lokalna samouprava sami, ne čekajući da građani traže pristup informacijama objavimo sve ono što je relevantno za vođenje javnih lokalnih politika. I mi to radimo. Pristupili smo i novim modelima pristupa javnim informacijama preko platforme eCitizen i dakle poznat je svaki službenik pa do registara, izvještaja i sve ono što sublimira rad naše uprave a to su budžeti, izvještaji, načini rukovođenja u našoj Upravi i vođenje javnih politika. Lokalna zajednica na ovaj način pravi barijere za eventualne devijacije i sprječava pojavu korupcije. Građanin kroz ovakav način rada dobija kvalitetnu javnu upravu jer i on ima priliku da učestvuje al i da vrši javni nadzor”, kazao je načelnik Fazlić.

Tokom konferencije su sagledani pozitivni efekti implementacije Srednjoročnih akcionih planova (SAP-ova) na unapređenje rezultata lokalne uprave u BiH. Potcrtana je važnost dvosmjerne komunikacije između lokalnih uprava i građana i građanki te je u tu svrhu promoviran online alat eCitizen (https://www.ecitizen.ba/), kao i savremene tehnologije općenito.
Pored toga, lokalne uprave su potvrdile da će, uz kontinuiranu tehničku podršku MEG2 projekta, i u idućem periodu aktivno i intenzivno raditi na implementaciji SAP-ova te se diskutovalo o usaglašavanju zakonskog okvira i regulative sa standardima i postojećim dobrim praksama u lokalnim samoupravama.

Naredbom Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, ukinuta je epizoda "UPOZORENJE" za područje Kantona Sarajevo, kao i interventne mjere koje su bile na snazi. Usljed vremenske promjene i jakog vjetra u toku noći, došlo je do drastičnog pada koncentracija PM10 čestica.

Zbog geografskih specifičnosti Ilijaške kotline, na ovom području zabilježeno je sporije čišćenje u odnosu na ostale dijelove Kantona Sarajevo. Uz povoljniju vremensku situaciju, najavljenu za naredna dva dana, a koja će pogodovati čistom zraku, stekli su se uslovi za ukidanje interventnih mjera.

Zaključno sa 19. novembrom 2023. godine Služba za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Ilijaš završila je postupak zaprimanja i unošenja prijava po osnovu Javnog poziva za dodjelu sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini s ciljem ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize. Broj zaprimljenih predmeta bio je 3301.

Nakon navedenog datuma uslijedio je postupak provjere prijavljenih domaćinstava koji je obuhvatao analiziranje podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka, te njihovu uporedbu sa podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija kako bi se utvrdila kvalificiranost domaćinstva za dodjelu sredstava prema općim i posebnim kriterijima utvrđenim Javnim pozivom.

Na osnovu izvršenih provjera kreirana je privremena lista domaćinstava koja su ispunila uslove utvrđene Javnim pozivom, te se kvalificirala na dodjelu sredstava, kao i lista domaćinstava koja nisu ispunila navedene uslove zbog čega su njihove prijave odbijene. Obje liste su dostupne na linku: https://eupomoc.fmrsp.gov.ba/

Za građane kojima su prijave odbijene zbog čega se njihovo domaćinstvo nije moglo kvalifikovati za dodjelu sredstava po ovom Javnom pozivu ostavljena je mogućnost podnošenja prigovora u periodu od 6. do 12. decembra 2023. godine.

Građani općine Ilijaš prigovor podnose u Općini Ilijaš, tačnije u Službi za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu i to na Obrascu koji će dobiti direktno u Službi.

Pritom je važno naglasiti da svaki takav prigovor mora sadržavati dokaz, odnosno dokument na osnovu kojega se traži dodatna provjera ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih Javnim pozivom. Svaki prigovor uz koji ne bude priložen ovaj dokaz, automatski će se odbaciti kao nepotpun i neće biti uzet u razmatranje. Na osnovu ispravno podnesenih prigovora, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će izvršiti dodatnu provjeru kroz službene evidencije nadležnih institucija, te kreirati listu predmetnih zahtjeva koja će sadržavati informacije o rezultatima izvršenih dodatnih provjera.

Nakon okončanja prethodno pobrojanih koraka, formirat će se konačna lista domaćinstava koja su se kvalificirala kao energetski siromašna o čemu se posebnu odluku donijeti Vlada Federacije BiH. Do danas (07.12.2023) je Služba za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Ilijaš zaprimila 4 (četiri) prigovora (žalbe).

U srijedu, 13. decembra 2023. godine, u Sudu Bosne i Hercegovine u 13:00 sati zakazano je izricanje prvostepene presude Ranku Draškiću (67) iz Rogatice i Savi Manojloviću (57) iz Višegrada, po optužnici za zločine počinjene u junu 1992. na području općine Ilijaš.

Krajem 2021. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Draškića i Manojlovića u kojoj se terete za ratni zločin počinjen nad stanovnicima bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, kao i odvođenje i progon više stanovnika bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, ali i Ilijaša u logore u Podlugove.

Draškić i Manojlović se tereta da su kao pripadnici Interventnog voda Teritorijalne odbrane Srpske Opštine Ilijaš, kasnije Ilijaške brigade Vojske Srpske Republike, direktni izvršioci u odvođenju i ubistvu žrtava. Proces suđenja optuženima vodi se pred Sudom Bosne i Hercegovine od marta 2022. godine, kada su se na prvom pretresu izjasnili da nisu krivi. Brane se sa slobode.

Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša u Podlugovima i Semizovcu.

Zločin u Lješevu preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je umrla 2004. godine, a videozapis njenog svjedočenja korišten je kao dokazni materijal Tužilaštva. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u ovom procesu.

Ovaj sudski proces kontinuirano su pratili članovi porodica ubijenih u Lješevu i novinari.