Blog

Lattest News Aroud Business

Previous Next

U Ilijašu u petak i subotu program povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina

Fondacija Starobosanski grad Dubrovnik Ilijaš poziva na obilježavanje Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina koje realizira u saradnji sa ICOMOS BiH i u partnerstvu sa Općinom Ilijaš u petak i subotu 10. i 11. juna 2022. godine.

Programom je predviđeno otvaranje izložbe i promocija knjige „Stari gradovi u BiH“ u petak 10. juna 2022. godine u Biznis centru Ilijaš sa početkom u 19:30 sati -Siniša Šešum, direktor-a Ureda UNESCO-a u BiH i Ferhad Mulabegović, urednik i jedan od autora, te promocija knjiga nastalih u vrijeme korone autora Prijatelja Dubrovnika.

Potom u 20:00 sati izložba – prezentator Leonard Valenta Srednjevjekovne nošnje i oprema, te u 20:30 Starobosanski grad Dubrovnik – dronski snimci Zlatan Filipović (četiri godišnja doba) i slajdovi prikaz stećaka Kopošića i najava Manifestacije.

U subotu centralna Manifestacija obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina na lokaciji Starobosanski grad Dubrovnik i Nekropola stećaka Kopošići u vremenu od 10.00 do 15:00 sati.

Prijevoz je osiguran u subotu u 8:00 sati iz Ilijaša i u 8:15 sati iz Misoče.

Previous Next

DA SE NE ZABORAVI: Obilježena 30. godišnjica stradanja u Lješevu

U nedjelju, 5. juna 2022. godine obilježena je 30. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem nekadašnjim policajcem pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. 11 dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.

Krajem prošle godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Draškić Ranka i Manojlović Save. Optuženi se terete za ratni zločin počinjen nad stanovnicima bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, kao i odvođenje i progon više stanovnika bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva ali i Ilijaša u logore u Podlugove. Optuženi se terete da su kao direktni izvršioci lično učestvovali u odvođenju i ubistvu žrtava. Proces suđenja optuženima vodi se pred Sudom BiH od marta 2022. godine, kada su se na prvom pretresu izjasnili da nisu krivi. Brane se sa slobode.

Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša u Podlugovima i Semizovcu.

Adha Masnopita, kćerka šehida Lješeva i članica Organizacionog odbora manifestacije „Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992.-5. juni 2022. godine“ kazala je da porodice i potomci nikada neće odustati od borbe za pravdu.

- Stradali su na ovom mjestu samo zato što su bili Bošnjaci, što su branili svoj identitet i svoju domovinu. Lješevo je mjesto koje se spominje u haškim optužnicima protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja. I jedan i drugi se terete da su odgovorni za ovaj zločini. Direktni počinioci zločina nisu odgovarali, od prošle godine podignuta je optužnica protiv Ranka Draškića i Save Manojlovića, terete se da su vršili ubistva, strijeljanja i odvođenja u logore. Proces suđenja njima dvojici vodi se od marta od ove godine. Oni su se izjasnili da nisu krivi i brane se sa slobode, ali bez obzira na to mi odustati nećemo, porodice će nastaviti tražiti pravdu. Nažalost, roditelji nisu dočekali ovozemaljsku pravdu, ali djeca i njihovi potomci će se nastaviti boriti, pričati i zaboraviti nećemo. Nijedna presuda ne može nadomjestiti nijedan ljudski život, trenutak bola koji prolazimo, ali nam je jako važno da država stoji iza nas, da procesuira zločince i da država brani svoje najhrabrije sinove, kazala je Masnopita.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović kazao je da je izuzetno važna kultura sjećanja zbog budućih generacija, posebno kada je kao u Lješevu prisutan veliki broj mladih osoba.

- Mladima moramo prenositi šta se dešavalo prije 30 godina, kakvi su zločini počinjeni na svim područjima naše države, pa tako i u Ilijašu. Niko još nije osuđen za ovaj zločin, mi ćemo se potruditi da pravda iako nekada spora bude dostižna. Ministarstvo za boračka pitanja pokrenut će aktivnosti da dođe do osnivanja novih odjela koji bi se bavili istraživanjem ovih zločina, kazao je ministar Osmanović.

Kobnih trenutaka prije 30 godina u Lješevu prisjetio se i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

- Tog dana Lješevo je bilo potpuno okupirano, 22 čovjeka dovedena su upravo ovdje gdje sada stojimo i ubijeni, ostali zarobljeni su deportovani u logore u Podlugove, u Semizovac. To je zločin koji potresa čovjeka, njegovu dušu. Ono što je bila posebna težina, bol i tuga za nas Lješevljane da do ovih dana nije bilo procesa kojima su se trebali osuditi naredbodavci i egzegutori tog zločina, danas se sudi dvojici vinovnika tog zločina, a naravno njih je puno više i mi nećemo odustati dok svi oni koji su učestvovali u egzekuciji se ne podignu optužnice kao i protiv ključnog nalagodavca-Ratka Adžića. To je naša obaveza na kojoj ćemo istrajati, nadamo se da će institucije ove države imati snage da privedu pravdi sve te zločince. Odavde treba poslati poruku da svi imamu obavezu i odgovornost da gradimo jednu bolju budućnost, suživot na bazti istine i pravde i da pravimo državni okvir u kome će svi naći svoje mjesto i budućnost, poručio je ovom prilikom načelnik Fazlić.

Dr. Sabahudin Šarić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti kazao je da Lješevo može biti primjer obilježavanja kulture sjećanja i pamćenja, od spomen obilježja i komemoracije, angažmanu porodica i prisustva samoj manifestaciji. Profesor Šarić navodi da je 120 odgovornih za zločin u Ilijašu, a nakon 30 godina počelo je suđenje dvojici.

- Činjenica da je 30 godina nakon zločina počelo suđenje dvojici mnogo govori, to je, nažalost, naše stanje, ali borbu ne treba zaustaviti, ne treba stati, bez obzira koliko izgledalo razočaravajuće i beznadežno za porodice i bližnje, čak i mali pomaci kao što je suđenje dvojici optuženih pokazatelj je da se može i mislim da je pritisak koji je vršen doprinio tome, zaključio je doktor Šarić.

U okviru programa akademski glumac Izudin Bajrović izveo je monodramu “Za Lješevo” autora profesora Muriza Kučinara.

Potom su se učenici Kampusa Perzijsko – bosanskog koledža iz Lješeva simboličnim ispuštanjem bijelih balona prisjetili su se nevino stradalih žrtava.

Kroz kraću panel diskusiju o razmjerama ovog zločina kao i ostalih zločina na području općine Ilijaš i šire regije govorio je prof. dr. Sabahudin Šarić sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava pri Univerzitetu u Sarajevu. A o životu i odrastanju bez one najjače podrške sa kojom se jedno dijete može suočiti, kao i o sjećanjima na njihove očeve i članove porodica koji su ubijeni govorile su Adha Masnopita i Nermina Avdukić Lemezan.

U okviru programa prisutni su mogli pogledati izložbu fotografija, dokumentovane izveštaje međunarodnih medija o ubistvima u Lješevu, fotografije nastale na dan ekshumacije, te odlomke iz dnevnika Izeta Avdukića jednog od ubijenih stanovnika Lješeva koji je pisao samo nekoliko sati prije zločina koji se desio.

Ovaj svirepi zločina preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u procesu koji se vodi pred Sudom BiH.U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 17 života.

Previous Next

U petak u Ilijašu predavanje o upotrebi tehnologija virtualne realnosti

Iz Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik Ilijaš obavještavaju građane Ilijaša, Sarajeva i susjednih općina da će se 3. juna 2022.godine, s početkom u 18:30 sati u sali Biznis centra Ilijaš održati predavanje na temu: ”Upotreba VR tehnologija u dokumentovanju, prezentiranju i stručnom tretmanu materijalnog naslijeđa”.

Predavač je Mr. Zlatan Filipović, vanredni profesor na Koledžu za arhitekturu, umjetnost i dizajn na Američkom univerzitetu u Šarži

Ovo predavanje je kratki uvod o tehnologijama virtualne realnosti (VR) i njihove upotrebe u kreiranju digitalnih iskustava uz upotrebu ovih tehnologija za prezentaciju sadržaja kulturnog naslijeđa. Materijali u prezentaciji uključuju značajne internacionalne projekte akademskih i profesionalnih organizacija. Uz predavanje će biti predstavljen i izbor VR projekata koji će prisutnima omogućiti praktično iskustvo virtualne posjete lokacijama kulturne baštine iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bosne i Hercegovine uz korištenje dijapazona tehnologija od PC VR projekata do Oculus Rift/Quest standalone aplikacija.

U okviru ove prezentacije predstavit će se projekat Wadi Al Helo, producirana je za potrebe kreiranja nominacijske prijave na UNESCO World Heritage za potrebe i uz podršku Vlade Sharjah, Ujedinjeni Arapski Emirati. Publika ce imati priliku vidjeti projekat STEC.AR produciran za Fondaciju Mak Dizdar, uz podrsku IOM-a te projekti realizovani uz podršku akademskih grantova AUS-a i istraživačke aktivnosti Mr. Zlatana Filipovića, magistra elektronski integrisanih umjetnosti.

O predavaču:

Zlatan Filipović je vanredni profesor radi na američkom univerzitetu u Šarži (American University of Sharjah) na koledžu za Arhitekturu, Umjetnost i Dizajn (Colelge of Architecture, art and Design). Dodiplomski studij u domenu slikarstva završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a Magisterij u domenu Elektronski integrisanih umjetnosti završio je na NYSCC Alfred Univerziteta u Sjedinjenim američkim državama (MFA Electronic Integrated Arts).

Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i grupnim izložbama od kojih je posebno vrijedno istaći učešće na Bijenalu savremene evropske umjetnosti Manifesta 4 u Frankfurt, Galeriji Almine Rech u Parizu, Siemens art Laboratoriji u Beču, Muzeju umjetnosti univerziteta New Mexico, Albuquerque, Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Maraya Art Centru u Sharjah Ujedinjeni arapski emirati, bijenalu savremene umjetnosti u Thessaloniki, Sharjah Art Muzeju (Opus 3 & 4).

Njegovi video radovi i VR projekti predstavljeni su na brojnim festivalima umjetnosti i akademskim konferencijama sa fokusom na muzeologiju i kulturnu baštinu.

Kao član ICOMOS-a nacionalnog komiteta BiH (Međunarnodni savjet za spomenike i Spomeničke cjeline) u protekle dvije godine aktivno radi na dokumentovanju i kreiranju 3D modela i kreiranje VR prezentacija kulturne baštine BiH.

Član je Upravnog odbora Fondacije STAROBOSANSKI GRAD DUBROVNIK – ILIJAŠ, i autor je više stručnih priloga koji tretiraju ilijaške nacionalne spomenike Dubrovnik i Kopošići VR tehnologijama.

 

Previous Next

Humanitarna organizacija Islamic Relief civilnoj zaštiti Općine Ilijaš donirala pet mašina isušivača vlage

Predstavnici međunarodne humanitarne organizacije Islamic Relief Worldwide posjetili su Općinu Ilijaš i tom prilikom donirali pet mašina isušivača vlage koje će biti na raspolaganju općinskoj službi civilne zaštite.

Mašine će se koristiti za uklanjanje vlage i moguće plijesni iz stabenih objekata pogođenim poplavama. Vrijednost donacije 7.976,24 KM. Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić i direktor sarajevskog ureda Fondacije Islamic Relief Worldwide Emir Čiča ranije su potpisali ugovor o donaciji. Stručni saradnik u službi civilne zaštite Općine Ilijaš Jasmin Šuvalija preuzeo je donaciju i naglasio njen značaj jer se radi o materijalno – tehničkim sredstvima koja će u budućnosti omogućavati kvalitetno i efikasno isušivanje poplavljenih objekata i njihovo brzo vraćanje u funkciju.

Islamic Relief je međunarodna humanitarna organizacija osnovana 1984. godine u Velikoj Britaniji od strane dr. Hany Al Banne, a u Bosni i Hercegovini je prisutna od 1992. godine.

Previous Next

Obilježen Dan logoraša općine Ilijaš

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na Spomen-obilježju ubijenim logorašima Općine Ilijaš, 01. juna 2022. godine obilježen je Dan logoraša u znak sjećanja na sve one koji nisu preživjeli ilijaške logore.  Obilježavanju je prisustvovala i delegacija Općine Ilijaš predvođena Općinskim načelnikom Akifom Fazlićem. 

Tom prilikom, okupljeni su se prisjetili da je kroz ilijaške logore, od kojih su najpoznatiji bili oni u osnovnim školama u Ilijašu i Podlugovima, prošlo blizu 800 logoraša, muškaraca, žena, djece i starijih osoba. Neki od ilijaških logoraša bili su zatočeni i u logorima na području Vogošće, kao što su Planjina kuća u Svrakama, bunker i restoran „Kod Sonje“ u Vogošći. 
 
Predsjednik Udruženja logoraša Ilijaš Halid Masnopita, istakao je važnost stalnog podsjećanja na stradanja logoraša, napominjući da će udruženje istrajati u nastojanju da logoraši dobiju svoj zakonski status. “Ove godine obilježavamo 30. godina od zločina nad bošnjacima i hrvatima naše Općine. Tadašnje rukovodstvo na čelu sa Ratkom Adžićem osnovalo je šest koncetracionih logora na području Ilijaša, kroz koje je prošlo oko 800 osoba. Mi još uvijek tragamo za nestalih 50 logoraša. Logoraši nakon rata nikada nisu ušli u zakon, niti su ostvarili svoja prava i država pokazuje neizainteresovanost za ovu kategoriju”, rekao je Masnopita. 
 
Prisutnima se obratio i Općinski načelnik Akif Fazlić koji je naglasio da su ovakva obilježavanja način da se od zaborava sačuvaju činjenice o stradanjima, ali i da se neprekidno iz tih stradanja crpe pouke za budućnost kako nam se zlo ne bi ponovilo.  “Građani općine Ilijaš prošli su kroz strašnu torturu 1992. godine i nažalost za logore su korištene škole i javne ustanove. Nažalost, mnogi od njih su ubijeni i korišteni kao živi štit na brdu Žuč te su zatim završili u masovnim grobnicama. Cilj neprijatelja je bio jasan, da se etnički očisti jedno područje i zato je jako važno da gajimo kulturu sjećanja i nikada ne zaboravimo. Na istini sve počiva i u istini je naša bućnost i perspektiva”, istakao je načelnik Fazlić.
 
Tokom programa prisutnim se obratio i  Almin Đelilović, predsjednik Udruženja logoraša “Da se ne zaboravi i ne ponovi 1992-1995.” Hadžići, koji je kao dvadesetjednogodišnjak bio zarobljen u logorima oko Sarajeva šest mjeseci.
 
Učenice petog  razredaJU OŠ “Hašim Spahić” Asija Avdibegović, Sara Kovač, Nermina Omerović, Sara Petrušić, Ajna Čutura, Sarah Čutura, Nejla Šabanović i Sarja Kosovac pročitale su literarane radove o sjećanju na logoraše, nakon čega su prisutne delegacije položile cvijeće. 
Previous Next

JU “Djeca Sarajeva” Sarajevo: Javni poziv za upis djece u Obavezni program za školsku 2022/2023. godinu

Javni poziv roditeljima/starateljima djece obveznika predškolskog odgoja i obrazovanja u KS za prijavu i za upis djece u vrtiće JU “Djeca Sarajeva” Sarajevo i OŠ KS u kojima se realizira Obavezni program za školsku 2022/2023. godinu.

 
Detaljne informacije o Javnom pozivu kao i prijavni obrazac možete preuzeti ovdje: https://djecasarajeva.edu.ba/2022/06/01/javni-poziv-za-upis-u-obavezni-program-za-skolsku-2022-2023-godinu/
 
 
Image

Adresa

Ul. 126. Ilijaške brigade, br.6
71 380 ILIJAŠ

Kontakt informacije

Tel:  +387 33 58 06 20
Fax: +387 33 40 05 05
Mail: info@ilijas.ba
opacity: 0;