U srijedu, 5. juna 2024. godine obilježena je 32. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem, nekadašnjim policajcem, pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. Jedanaest dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.

Tračak nade za porodice žrtava ubijenih u Lješevu predstavljao je sudski proces koji se vodio pred Sudom Bosne i Hercegovine od marta 2022. godine do decembra 2023. godine, protiv Ranka Draškića i Save Manojlovića, optuženih za ratni zločin genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, povrede zakona i običaja rata, počinjene nad stanovnicima Lješeva, Bioče, Kadarića i Luke. Međutim Sud Bosne i Hercegovine je 13. decembra 2023. godine izrekao nepravomoćnu presudu kojom su optuženi oslobođeni odgovornosti po svim tačkama optužnice.

Svake godine nesebičnu podršku u realizaciji obilježavanja ove godišnjice pruža načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, jedan od svjedoka ratnih dešavanja i aktivni sudionik u obnovi općine Ilijaš. On je prilikom obraćanja podijelio tugu i žaljenje sa stanovnicima Lješeva, ali i nezadovoljstvo oslobađajućom presudom.

"Danas sa ovog mjesta svjedočim da se prije 32 godine desio stravičan zločin. Kada su u jednom danu, tačnije u jednom satu ubijena 22 moja sugrađanina, a veliki broj uhapšen i odveden u logore u Podlugovima i Semizovcu, a potom završili u živim štitovima na Žuči. U mjesecu maju i junu 1992. godine svi Bošnjaci i Hrvati su protjerani sa područja općine Ilijaš. Sve to govori o strahotama i onome što se zove projekcija etničkog čišćenja. Došlo je vrijeme kada se pokušavaju relativizirati zločini, događaji i ambijent u kojemu se sve to dešavalo. Naša greška je što opipljivo pričamo o svemu što se dešavalo kako ne bismo nekoga uvrijedili. Mi samo želimo da život i svoju budućnost gradimo na istini i pravdi. To je naš stav i naša borba da na civilizacijski način tražimo pomirenje i priliku za bolji život.  Uvijek smo puni tuge na današnji dan, a ova godišnjica je dodatno puna tuge jer svjedočimo da Sud Bosne i Hercegovine nije osudio izvršioce ovog zločina. Nepojmljivo je da na bazi dokaza koje je Tužilaštvo imalo i prezentiralo Sud nije mogao, kako oni kažu, van svake razumne sumnje presuditi sa su Manojlović i Draškić egzekutori. Postvljamo pitanje zašto su oni tog dana i tog časa bili u Lješevu i hoće li se u konačnici imputirati da smo mi sami sebe ubijali. Presuda je u nama ubila nadu, ponos i dostojanstvo", poručio je načelnik Fazlić.

Podršku u realizaciji obilježavanja godišnjice u Lješevu pruža i Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo, a ministra Omer Osmanović je prilikom obraćanja istakao kako se uvijek rado odazove na obilježavanja svih značajnih događaja na području općine Ilijaš, a koji veličaju našu kulturu sjećanja.

Proces suđenja u Sudu Bosne i Hercegovine su od samog početka pratile porodice ubijenih Lješevljana, a o samom sudskom procesu, oslobađajućoj presudi i izvedenim dokazima na pretresima, govorila je Adha Masnopita, čiji je otac Jasmin Masnopite kao i više članova uže porodice ubijeni u Lješevu.

"Rekla bih da današnju godišnjicu obilježavamo s posebnom gorčinom. Prethodne dvije godine smo sa ovog mjesta informisali javnost o sudskom procesu koji se vodio pred Sudom BiH, protiv optuženih Ranka Draškića i Save Manojlovića, da bi krajem prošle godine Sud donio oslobađajuću presudu. Dakle, optuženi su oslobođeni krivice za zločine počinjene nad stanovnicima Lješeva, Kadarića, Bioče i Luke. Nama žrtvama niti jedna sudska presuda ne predstavlja satisfakciju, niti može nadomjestiti cjeloživotni gubitak, međutim, izricanje pravednih i zakonitih sudskih presuda, treba da bude prvenestveni cilj države Bosne i Hercegovine, a onda i pravosudnih institucija, a sve kako bi na kraju počinitelji i oni koji glorificiraju zločine shvatili da kazna postoji i da moraju odgovarati za svoja djela. Tužilaštvo BiH je uložilo žalbu na spomenutu presudu. Što se tiče tužilaštva postoji još jedna potvrđena optužnica protiv Marinka Vidovića i Pere Vujovića, koji su nedostupni bh. pravosudnim institucijama i ne očekujemo da će ih Republika Srbija izručiti. Na kraju bih poručila da iako je ovozemaljska pravda vrlo često nedostižna mi odustati nećemo", istakla je Masnopita.

Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša, Podlugova i Semizovca.

U okviru programa o razmjerama ovog zločina kao i zločina na području općine Ilijaš i šire regije govorio je i doktor historijskih nauka sa Instituta za historiju Univerziteta Sarajevo Jasmin Medić.

"Danas je trend da osumnjičeni za ratne zločine, pa čak i osuđeni, čim pređu Drinu postanu slobodni. Srbija ne želi da se suoči s prošlošću i ne želi da izruči te ljude, a Lješevo je upravo jedan od takvih primjera. Činjenica je da je jedan od prvih ljudi SDS-a u Ilijašu, Ratko Adžić i dan danas profesor u Beogradu, da su optuženi u ovom slučaju, oslobođeni krivice, a ostali koji su na bilo koji način pomagali izvršenje ovog zločina, nedostupni pravnim organima. Dakle, mi Bošnjaci moramo prestati vjerovati u iluziju njihovog suočavanja s prošlošću, prije svega jer oni upravo na tome grade svoju politiku. Sa druge strane naša je zadaća da i bosanskohercegovačku ali i širu javnost na osnovu dokaza i činjenica upoznamo o razmjerama počinjenih zločina te da isto prenesemo na buduće generacije", zaključio je dr. Medić.

Ovaj svirepi zločin preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u procesu koji se vodi pred Sudom BiH. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 17 života. Na području općine Ilijaš ukupno je 315 šehida, kao i 45 osoba za kojima ilijašani još uvijek tragaju od čega su dvije iz Lješeva.

Obilježavanju godišnjice u Lješevu danas je prisustvovao veliki broj građana, ali i brojne delegacije, među kojima i Ministar privrede KS Zlatko Mijatović, načelnik Općine Breza Vedad Jusić, zastupnici u Skupštini KS te mnogi istaknuti pojedinci i kolektivi susjednih općina i općine Ilijaš.

Svečana dodjela diploma i nagrada za 119 najuspješnijih učenika i zahvalnica za 42 nastavnika/nastavnice, a koji su ostvarili uspješne rezultate na općinskim takmičenjima iz nastavnih predmeta u osnovnim školama na području općine Ilijaš održana je sinoć u kino sali Ilijaš.

Ovom događaju su prisustvovali načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, Sanja Zagorac – Jozić pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Općine Ilijaš, direktori i direktorice osnovnih škola, nastavnici, učenici, roditelji te brojni drugi građani.

Svake godine, Općina Ilijaš u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i obrazovanje KS i Javnom ustanovom Institutom za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS organizuje općinska takmičenja u svim osnovnim školama na području naše općine. Tako je bilo i ove godine, kada su uz podršku svih osnovih škola uspješno realizovali takmičenja iz matematike, fizike, informatike, tehničke kulture, geografije, historije, demokratije i ljudskih prava, sporta, pružanja prve pomoći, programa "Misli mine" te reviju kulturno-umjetničkog stvaralašta.

Enisa Mešetović, stručna savjetnica za obrazovanje, pitanje mladih i NVO Općine Ilijaš, kaže da je ulaganje u obrazovanje važan segment za budućnost kako općine Ilijaš tako i države BiH.

"Drugu godinu za redom Općina Ilijaš organizuje zajedničku svečanost dodjela nagrada i diploma učenicima koji su ostvarili uspješne rezultate na općinskim takmičenjima iz nastavnih predmeta, ali i nastavnicima koji su pripremali učenike za općinska takmičenja. Iz Budžeta Općine Ilijaš za ovu namjenu izdvojeno je nešto manje od 5.000 KM kao vid stimulacije i podrške učenicima da nastave vrijedno raditi i da budu najbolji ambasadori naše Općine i naše države" kazala je Mešetović.

Jedan od prioriteta Općine Ilijaš jeste ulaganje u obrazovanje i mlade ljude, odnosno ulaganje u budućnost.

"Ovo je lijep način da se djeca okupe, da se razbija taj duh rivaliteta te da osjete da kroz sve to mogu osvojiti i nagrade. Ovo je način da im bude motiv da svojim trudom i zalaganjem uvijek mogu doći do rezultata. Čestitam onima koji su vodili ovaj program, i naravno pobjednicima" kazao je načelnik Fazlić.

Amina Rožajac učenica devetog razreda OŠ "Hašim Spahić" Ilijaš osvojila je prvo mjesto na općinskom takmičenju iz fizike, drugo mjesto na općinskom takmičenju iz matematike i informatike, te šesto mjesto na kantonalnom takmičenju iz njemačkog jezika.

"Zahvaljuljem se mojim nastavnicima i roditeljima koji su mi ogromna podrška. Uvijek su mi pomagali kada mi je pomoć bila potrebna. Također, zahvalila bih se nastavnici i razrednici matematike koja je uvijek bila tu za mene, babi koji mi je pomagao u rješavanju matematičkih zadataka. Želim se zahvaliti Općini Ilijaš koja svake godine nagrađuje trud i rad vrijednih učenika" kazala je Amina.

Merjem Rožajac učenica sedmog razreda OŠ "Hašim Spahić" Ilijaš osvojila je drugo mjesto na općinskom takmičenju iz matematike i tehničkog, prvo mjesto iz demokratije i treće mjesto iz općinskog takmičenja iz historije.

"Uvijek se nađe vremena i sve se može stići. Želim se zahvaliti Općini Ilijaš koja nagrađuje rad i trud učenika i nadam se da će nastaviti nagrađivati vrijedne učenike" kazala je Merjem.

Zahvalnice su dobili i direktori i direktorice osnovnih škola sa područja općine Ilijaš koji su omogućili da sva takmičenja prođu u najboljem redu.

Svečanu ceremoniju dodjele nagrada uveličali su učenici Osnovne muzičke i baletne škole "Novo Sarajevo" – Područno podjeljenje Ilijaš, a to su Nur Šerak, učenik trećeg razreda, smjer gitara u klasi profesora Fehima Hajdarevića i Adnan Hasanspahić, učenik trećeg razreda Muzičke škole, smjer harominika u klasi profesora Enesa Fazlića.

U organizaciji KJU za zaštićena prirodna područja, uz podršku UNDP-a, u utorak, 4. juna, na Bijambarama su otvoreni „Dani zaštićenih prirodnih područja Kantona Sarajevo“ koji će trajati do 5. juna. Na manifestaciji su govorili Bojan Bošnjak, ministar Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Akif Fazlić, načelnik Općine Ilijaš, prof.dr. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te Asad Jelešković, direktor KJU za zaštićena prirodna područja, koji je zahvalio svim učesnicima, posebno Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS na podršci koju daju svim aktivnostima Ustanove.

Nakon otvaranja, studenti PMF-a sa Odsjeka biologije su krenuli u predviđeno izvođenje terenske nastave dok su učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn iz Sarajeva, nakon predavanja profesora Nicole Pasinija o restauraciji ekosistema tresetišta, radili na uvođenju šumskog reda.

U periodu od 13. maja do 3. juna realizovan je projekat obavezne škole plivanja za 182 učenika četvrtih razreda osnovnih škola sa područja općine Ilijaša. Projekat prema nastavnom planu provodi Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Ove godine škola plivanja realizuje se na bazenu u Kulturno sportskom centru Vogošća. Projekat je vrijedan 19.640 KM, od čega je resorno Ministarstvo osiguralo 6.200 KM, Općina Ilijaš 9.080 KM i roditelji koji su sufinansirali prevoz sa 3.640 KM.

Općina Ilijaš već 16 godina organizuje školu plivanja. Učenici su ove godine pohađali 10 časova plivanja, a na bazenu su boravili po dva sata.

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na spomen-obilježju ubijenim logorašima općine Ilijaš obilježen je Dan logoraša, u znak sjećanja na sve one koji nisu preživjeli ilijaške logore.

Na području općine Ilijaš bilo je šest logora: OŠ "Podlugovi", željeznička stanica Podlugovi, OŠ "Hašim Spahić", područna škola u Gornjoj Bioči i dva logora u Crnoj Rijeci - kuća Zukića i Solana, u kojima je oko 1.000 logoraša bilo zarobljeno, od čega je 800 logoraša razmijenjeno, a 150 mučeno i ubijeno. Kao nestali vodi se 50 logoraša.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić rekao je da će Općina i ubuduće podržavati rad Udruženje logoraša, koji aktivno radi na čuvanju istine i onoga što se dešavalo u tom periodu.

"Općina Ilijaš svake godine obilježava ovaj dan. Znamo koliko je ljudi prošlo logore i ovaj dan puno govori o namjerama onih koji su pokušali uništiti državu BiH. Namjere su se svodile na etničko čišćenje koje je provođeno na razne načine, a jedan od tih načina bio je odvođenje i zatvaranje u logore. Ono što je iz svega toga proizašlo jeste naša snaga, volja i svjesnost da odbranimo već tada priznatu suverenu državu BiH", istakao je načelnik Fazlić.

Današnjem obilježavanju prisustvovao je i zamjenik predsjednika Skupštine Saveza logoraša BiH Almin Đelilović, koji je podsjetio da Nacrt Zakona o žrtvama torture stoji u ladicama.

"Populacija logoraša je jedina koja nije definisana ni kroz jedan zakonski okvir u državi BiH. Ono što je osnovna zadaća Saveza logoraša BiH, i na kojem se skoro 20 godina radi, jeste donošenje Zakona o zaštiti žrtava ratne torture. Prije dvije godine Vlada FBiH usvojila je i Zaključka vezan za izradu Nacrta o zaštiti žrtava torture, međutim radne grupe nisu formirane. Formirana je neka komisija koja do danas nije ponudila nikakvo rješenje", rekao je Đelilović.

Prema podacima saveza logoraša BiH, više od 200.000 ljudi bilo je zaroboljno u 657 logora. Ove datume treba obilježavati radi čuvanje istine i onoga što se dešavalo u period 1992-1995. godina. Generacije koje dolaze imaju obavezu da sačuvaju sve materijalne dokaze koji govore o jednom vremenu.

Na području općine Ilijaš u ponedjelajk, 3. juna je počela velika akcija čišćenja koja će trajati dva dana. Akciju je pokrenulo Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, a realizira se na području mjesnih zajednica u saradnji sa Općinom Ilijaš, KJKP Park, KJKP Rad, KJKP Vodovod i kanalizacija, KJKP Pokop i JKP Vodostan Ilijaš. U naredna dva dana komunalna preduzeća će, zajedno sa Općinom Ilijaš i mjesnim zajednicama realizovati čišćenje prvenstveno onih lokaliteta koji nisu obuhvaćeni programima redovnog održavanja.

Općinski načelnik Akif Fazlić zahvalio se na saradnji Kantonalnom ministarstvu za komunalnu privredu, infrastrukturu, prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, kao i ostalim kantonalnim preduzećima koja učestvuju u ovoj akciji i dodao:

– U provedenom anketiranju naši građani izrazili su veliko zadovoljstvo čistoćom i vodosnabdijevanjem na području općine Ilijaš, poslom koji obavlja jedinica KJKP Rad u Ilijašu i naše JKP Vodostan, uvijek to ističem kao nešto što krasi našu općinu. Ova akcija je nešto što dodatno unaprijeđuje kvalitet života u našem gradu. To je naš stalni cilj i opredjeljenje. Najviše radimo na projektima komunalne i saobraćajne infrastrukture, završena je rekonstrukcija puta za Karašnicu, radili smo na rekonstrukcijama i nadogradnji sistema odvodnje otpadnih voda, to je stalna potreba. Mi smo prostorno velika općina, mnogo stanovnika je u ruralnim naseljima, što nas obavezuje ne samo što se tiče izgradnje komunalne i saobraćajne infrastrukture, nego i obezbjeđivanja uslova i funkcionisanja i društvenog života čime pokušavamo zadržati ljude da žive u tim našim selima koja imaju veliki potencijal i resurse u poljoprivredi, šumarstvu pa i turizmu, naveo je načelnik Fazlić.

Proljetna akcija čišćenja Kantona Sarajevo je do sada realizirna u općinama Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Hadžići i Trnovo, a u akciji učestvuju preduzeća čiji je osnivač Kanton SarajevO kojima se priključuju lokalna dobrovoljna vatrogasna društva, nevladine organizacije i grupe građana.

Sumirajući dosadašnje rezultate koji će objedinjeni i javno biti prezentirani u ponedjeljak, 10. juna 2024. godine, iz Ministarstva navode da je akcija obuhvatila veliki prostor javnih površina, te da su količine otpada koje se nepropisno odlažu uistinu poražavajuće.

Resorno ministarstvo ranije je uputilo poziv svim građanima s područja općine Ilijaš da se priključe navedenoj proljetnoj akciji čišćenja, te da na bilo koji način pomognu djelatnicima komunalnih preduzeća i drugih subjekata koji su sudionici ove akcije.