Završeno je deminiranje dijela zaštićenog pejzaža Bijambare, tačnije lokaliteta Tirića Bara. Ovaj deminerski zadatak je samo jedna od nekoliko faza u okviru projekta MSP Kozlovac koji obuhvata preko dva miliona metara kvadratnih teritorije. Zadatak je obavljen metodom tehničkog izviđanja, a pronađeno je 28 protupješadijskih mina (PMR-2A), 26 pješadijskih mina tzv. pašteta (PMR-2), tri pješadijske mine (PMA), sedam protupješadijskih mina usmjerenog rasprskavajućeg djelovanja (MRUD), pet fugasa (kombinacija tenkovske mine i granate) i devet kasetnih bombi.

Predstanici Federalne uprave civilne zaštite danas su, kao izvođač radova, upoznali predstavnike Općine Ilijaš sa granicama tehnički izviđene površine. "Projekat Kozlovac je podijeljen u nekoliko faza ili istraga. Jedna od istraga je ova današanja koju smo predali krajnjem korisniku Općini Ilijaš. Na cjelini je redukovano 29.190 metara kvadratnih, a očišćeno je 16.949 metara kvadratnih. Ovo je jedna od najzahtjevnijih istraga iz razloga što je došlo do pomjeranja mina od strane Sarajevo – šuma i lokalnog stanovništva. Koristim ovu priliku da upozorim loklano stanovništvo da se ne kreće za vrijeme aktivnosti deminiranja na lokalitetu gdje mi obavaljamo zadatak. Također upozoravam lokalno stanovništvo i berače gljiva da ukoliko pronađu mine i neeksplodirana ubojita sredstava samoinicijativno ne poduzimaju ništa već da odmah obavijeste nadležne obučene i specijalizirane organizacije u BiH", kazao je Nihad Bužo vođa tima Federalne uprave civilne zaštite.
Granice očišćene površine definisane su i propisno obilježene, a iz FUCZ apeluju na građane da ne vrše pomjeranje oznaka.

Deminiranje Kostrače

Još jedan projekat deminiranja na području općine Ilijaš završen je jučer. Riječ je o projektu Kostrača I u mjesnoj zajednici Mrakovo površine 36.772 metara kvadratnih. U pitanju je minirani prostor koji je teritorijalno najbliže nekom naseljenom području općine Ilijaš.

Projekat je izradio BHMAC, a finansirala ga je Američka ambasada u saradnji sa Međunarodnim fondom za deminiranje (ITF). Općina Ilijaš je obezbjedila prilaz lokaciji kao i tehničku podršku timu za deminiranje. Radove na deminiranju izvodila firma "UEM" iz Hađića.

"Zadatak je obavljen metodom tehničkog izviđanja. Pronađeno je pet nagaznih mina, tri potezne mine, tri kasetne bombe i šest NUS-eva. Uništavanje pronađenih mina izvršila je Federalna uprava civilne zaštite na licu mjesta", rekao je Edhem Ibrahimović interni kontrolor u firmi "UEM".

Obilježavanje očišćene teritorije je završeno po standardu, a građani se mole da ne vrše pomjeranje oznake.

Minska situacija u BiH i općini Ilijaš

U Bosni i Hercegovini je do danas pronađeno preko 136.000 minsko-eksplozivnih sredstava. Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1.766 osoba (u općinii Ilijaš sedam osoba) od čega 617 smrtno (u općini Ilijaš dvoje djece). Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno stradala).

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 966 km2 ili 1,97% u odnosu na ukupnu površinu BiH (od toga općina Ilijaš ima 23 kvadratna kilometra, odnosno 7,3% od ukupne teritorije općine ili 2,3% minsko sumnjive povšine BiH). Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu (dok je općina Ilijaš među najzagađenim općinama u BiH).

"Uzrok ovolikog broja minsko sumnjive teritorije je linija ratnih sukoba 1992-95 koja je presjecala općinu ilijaš cijelom svojom dužino počev od Lješeva – Staro Selo i granicom općine, Salkanov Han, Popovići, Haluge, gdje se iznad starog vodozahvata granica spuštala u kanjon Misoče i produžavala na reon Ravnog Nabožića – Nabožića prelazila preko naselja Taračin Do, Solakoviće i ponovo se penjala gredom Lipa, Brda, Jasen, Polom i vezala se za naselja Stomorine, Lađeviće, Buljetovina, Hadžići, Drinčići, Šehići, preko Kozlovca, Bijambara, Krivajevića, do naselja Gajine, gdje je ta linija iznosila preko 40 kilometara", rekao je Jasmin Šuvalija koordinator za deminiranje u službi civilne zaštite Općine Ilijaš.

Ogroman je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja. Krajem prošle godine BiH je produžen rok za uklanjanje preostalih minsko-eksplozivnih sredstava do 2027. godine u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić održao je radni sastanak sa članovima udruženja za pomoć i podršku raseljenim i izbjeglim licima "Bjelašćani". Bjelasovići su naseljeno mjesto na teritoriji općine Sokolac koje graniči sa općinom Ilijaš i povezano je putnom komunikacijom sa naseljem Rakova Noga.

Sastanku su prisustvovali predsjednik udruženja "Bjelašćani" Munib Dervišević, članovi Imer Poračanin i Rasim Hamza, te viši stručni saradnik za poslove mjesnih zajednica u Službi za društvene djelatnosti i poslove MZ Općine Ilijaš Meho Gljiva.

Tema sastanka bila je iznalaženje mogućnosti za održavanje, sanaciju i rekonstrukciju lokalne putne komunikacije Vrutci – Drum – Rakova Noga – Bjelasovići i Drum – Šesti – Sirovine. U cilju sagledavanja i analize trenutnog stanja, te preduzimanja konkretnih aktivnosti u realizaciji projekta sanacije i asfaltiranja dijela puta od Vrutaka do Bjelasovića dogovoreno je:

• da Općina Ilijaš organizuje zajednički sastanak sa predstavnicima KJP "Sarajevo-šume";
• da Općina Ilijaš stavi na raspolaganje resurse i podatke u oblasti katastra;
• da Općina Ilijaš budžetom planira sredstva za sufinansiranje projekta.

Općina Ilijaš, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo potpisali su sporazum o sufinansiranju projekta nastavka uređenja korita potoka Gnionica.

Sporazum su potpisali načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović i direktorica Zavoda za izgradnju KS Belma Barlov.

Prema sporazumu, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo sufinansirat će projekat iznosom od 500.000 KM, a Općina Ilijaš se obavezala da će osigurati preostala novčana sredstva potrebna za realizaciju projekta, pribaviti potrebna odobrenja i saglasnosti i provesti postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova. Stručni nadzor nad realizacijom projekta vršit će Zavod za izgradnju KS.

Krajem prošle godine završena je prva faza projekta regulacije potoka Gnionica, koji je obuhvatio dionicu od ušća potoka Gnionica u rijeku Bosnu i uzvodno pored Gradskog stadiona u dužini cca 300 metara. Vrijednost prve faze je 497.583,45 KM.

Godinama unazad u cilju zaštite od poplava Općina Ilijaš i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo svake godine po principu sufinansiranja realizuju projekte regulacije i čišćenja vodotoka iz druge kategorije koji su u nadležnosti Kantona Sarajevo.

Redovna 28. sjednica Općinskog vijeća Ilijaš održat će se dana 20. juna (utorak) 2023. godine sa početkom u 16:00 sati, u sali Općinskog vijeća Ilijaš (zgrada Općine Ilijaš, III sprat) sa sljedećim

DNEVNIM REDOM:

1. Vijećnička pitanja i inicijative;
2. Izvještaj o realizaciji zaključaka sa 27. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
3. Izvještaj o realizaciji akata sa 27. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
4. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo u zastupanju Općine Ilijaš za period 01.01.2022. do 31.12.2022. godine;
5. Informacija iz oblasti šumarstva;
6. Izvještaj o realizaciji Odluke o rješavanju statusa i upravljanja mezarjima-grobljima na području općine Ilijaš;
7. Prijedlog Odluke o novčanim podrškama u poljoprivrednoj proizvodnji na području općine Ilijaš za 2023. godinu;
8. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti za provođenje postupka dodjele koncesije za korištenje vode iz rijeke Bosne;
9. Informacija o izvršenju Budžeta Općine Ilijaš za period 01.01. - 31.03.2023. godine;
10. Informacija o realizaciji preporuka po Izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Ilijaš za 2022. godinu.

Tradicionalnim okupljanjem porodica i rodbine stradalih i drugih građana, u Sokolini kod Srednjeg obilježena je 31. godišnjica stradanja stanovnika Ahatovića. I na ovu tužnu godišnjicu evocirana su sjećanja otkad je agresor prije 31 godinu u autobusu svirepo ubio 48 nedužnih Bošnjaka iz naselja Ahatovići, Bojnik i Dobroševići.

Upravo na današnji dan 1992. godine, neprijateljske snage naredile su mještanima navedenih naselja, koji su bili zarobljeni u logoru u Rajlovcu, da uđu u autobus koji ih je navodno, trebao odvesti na razmjenu. Ali, tada je neprijatelj, umjesto na razmjenu, 56 nenaoružanih logoraša odvezao u Sokolinu, a po dolasku u Sokolinu naredili su im da legnu na pod autobusa, a onda su autobus zasuli granatama, bombama i rafalima. Od 56 zarobljenika osam ih je preživjelo, neki i od njih su u međuvremenu umrli.

Elvir Jahić, jedan od preživjelih, stopostotni invalid, svakog 14. juna dođe na mjesto stradanja. Kaže da je teško, svake godine iznova doživljavati ono što se prije 31 godinu dogodilo njemu i njegovim komšijama.

Nakon što su napustili autobus, zločinci su ubrzo zatim ispalili tri projektila, potom su u autobus ubacili na desetine bombi, a nakon toga nastavili su rafalnu paljbu po raskomadanim tijelima. Na sve strane letjeli su komadi ljudskih tijela, geleri, meci.

– Tada sam po drugi put teško ranjen. Imao sam sreću da preživim. Pod izgovorom da nas vode na razmjenu 48 zarobljenika iz logora Mali hangar je zvjerski ubijeno u masakru ovdje. Osam nas je preživjelo, zahvaljujući hrabrim stanovnicima sela MZ Gajevi nas ranjene su prebacili do najbližih medicinskih ustanova a ubijene dostojanstveno ukopali. Ukupan broj ubijenih sa prostora MZ Dobroševići je 122. Pamite i opominjite da se ovo nikad nikome ne desi, poručio je Jahić.

Nakon Jahića, obratio se i Alija Ramić koji je upravo Jahića iznio iz autobusa, te se prisjetio kako su mještani Vukasovića, Homara i ostalih sela organizirali akciju izvlačenja masakriranih tijela rizikujući svoje živote.

Prisutnima se, između ostalih, obratio i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić

– Nema tužnijeg mjesta gdje se okupljamo svake godine, ovo je mjesto svirepog zločina gde je na nezamisliv način zvjerski ubijeno 48 ljudi. Avdo Huseinović je napravio film o ovom događaju koji treba svako da vidi. Nije zabilježeno da je Armija BiH organizovano po komandnoj odgovornosti pravila zločine, ciljano, sistemski kao što su oni radili na ovom mjestu. Nažalost, živimo u jednom vremenu kada se pokušava sve izjednačiti kroz razne procese, svim onima koji su vodili Armiju RBiH pokušavaju se natovariti na vrat navodni zločini ali vidio je naš narod i zna i treba pamiti sva mjesta od Sokoline, do Srebrenice i Prijedora. Čovjek mora da se zapita šta je u mozgovima ljudi koji su mogli počiniti tako gnusne zločine kao što je u Sokolini i to nije tada, nego bi i sada to radili, ne vole ovu državu, ne idenfikuju se sa njom, ne stide se zločina. Danas imamo i dženazu za pet žrtava u Ahatovićima, ako išta možemo uraditi 31 godinu poslije jeste da se okupljamo, prisjećamo tih događaja da se nikada ne ponove, da budemo dovoljno jaki da nikada više ne smiju krenuti na nas, kazao je, između ostalog, načelnik Efendić.

Važnost njegovanja kulture sjećanja i građenja kulture pamćenja, posebno svijesti o tome kod mladih generacija, na neophodnost spremnosti i opreza jer neprijatelj samo očekuje zaborav kako da bi ponovio iste zločine i da bi sudili komandantima i borcima koji su samo branili svoju domovinu podcrtali su i pomoćnik u Službi za boračka pitanja Općine Novi Grad Taib Delalić, kao i pomoćnik ministra u Ministarstvu za boračka pitanja Kantona Sarajevo Osman Smajlović.

Ubijenim Bošnjacima u Sokolini podignuto je spomen-obilježje, Općina Novi Grad ogradila je mjesto stradanja, natkrila i reparirala autobus u kojem su mještani novogradskih naselja dovezeni i ubijeni, kako bi ga zaštitila od daljeg propadanja.

Na mjestu ovog teškog zločina danas su se okupile brojne delegacije, članovi porodica, saborci i komšije ubijenih mještana Ahatovića, Dobroševića i Bojnika, boračkih udruženja, te učenici Osnovne škole „Mustafa Busuladžić“ iz Dobroševića. Položeno je cvijeće i proučena Fatiha nevino ubijenim građanima

Nakon polaganja cvijeća i učenja Fatihe kod spomen-obilježja Sokolina, brojne delegacije odale su počast i žrtvama na mjestu masovne grobnice i spomen-ploče u mjestu Ravne.

Obavještavamo Vas da je Općinska izborna komisija Ilijaš na 8. sjednici održanoj dana 13. 06. 2023. godine donijela sljedeće odluke:

• Odluka o imenovanju članova biračkih odbora - preuzmi odluku.
• Odluka o akreditovanju posmatrača - preuzmi odluku.