Načelnici/gradonačelnici, predsjednici vijeća/skupština i koordinatori MEG2 projekta iz 31 lokalne uprave iz Bosne i Hercegovine učestvovali su na konferenciji u Sarajevu, tokom koje su razmijenjena iskustva i predstavljane dobre prakse lokalne uprave u BiH, okruženju i zemljama Evropske unije.

U ime Općine Ilijaš, konferenciji su prisustvovali načelnik Akif Fazlić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Ilijaš Alma Mešić i koordinatorica MEG projekta Pomoćnica načelnika u Službi za privredu i finansije Merima Osmanović.

Konferencija je organizirana u okviru Projekta općinskog okolišnog upravljanja (MEG2), kojeg zajednički finansiraju Vlada Švicarske, Švedska i Vlada Češke Republike, kao i Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Svrha konferencije bila je omogućiti potpuno razumijevanje i prihvatanje novih trendova i praksi u radu lokalne uprave, poput efikasnijeg funkcioniranja skupštine/vijeća, veće transparentnosti i odgovornosti lokalnih uprava, jednostavnijeg učešća građana i građanki u procesu donošenja odluka, kao i generalnom povećanju efikasnosti i efektivnosti rada lokalnih uprava. Sve ove prakse doprinose poboljšanju kvaliteta života građana i građanki.

Tokom događaja su dodijeljena i priznanja za osam jedinica lokalne samouprave (JLS) koje su ostvarile najveći napredak na polju dobre uprave i zaštite okoliša tokom prvog ciklusa dodjele grantova. Načelnik Fazlić bio je panelista ove konferencije kao predstavnik prvorangirane JLS u kategoriji novih članica. Općina Ilijaš ostvarila je grant u iznosu 180.000 USD za projekat proširenje sistema vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. “Želim kazati da je MEG projekat zaista jedan od najvažnijih projekata za lokalnu samoupravu zbog benefita koje imaju građani. Opredjeljenje Općine Ilijaš generalno je bila transparentnost. Međutim, ono što smo mi radili nije bilo ni blizu onoga što smo uradili uključivanjem u MEG projekat. Ono što je posebno važno jeste način na koje su kreirane procedure, tehnička unaprijeđenja i zapravo došli smo do jednog standarda da svaki građanin općine Ilijaš ima mogućnost pristupa svakoj informaciji koja je shodno zakonu dozvoljena da se istoj može pristupiti. Naše opredjeljenje je da kao lokalna samouprava sami, ne čekajući da građani traže pristup informacijama objavimo sve ono što je relevantno za vođenje javnih lokalnih politika. I mi to radimo. Pristupili smo i novim modelima pristupa javnim informacijama preko platforme eCitizen i dakle poznat je svaki službenik pa do registara, izvještaja i sve ono što sublimira rad naše uprave a to su budžeti, izvještaji, načini rukovođenja u našoj Upravi i vođenje javnih politika. Lokalna zajednica na ovaj način pravi barijere za eventualne devijacije i sprječava pojavu korupcije. Građanin kroz ovakav način rada dobija kvalitetnu javnu upravu jer i on ima priliku da učestvuje al i da vrši javni nadzor”, kazao je načelnik Fazlić.

Tokom konferencije su sagledani pozitivni efekti implementacije Srednjoročnih akcionih planova (SAP-ova) na unapređenje rezultata lokalne uprave u BiH. Potcrtana je važnost dvosmjerne komunikacije između lokalnih uprava i građana i građanki te je u tu svrhu promoviran online alat eCitizen (https://www.ecitizen.ba/), kao i savremene tehnologije općenito.
Pored toga, lokalne uprave su potvrdile da će, uz kontinuiranu tehničku podršku MEG2 projekta, i u idućem periodu aktivno i intenzivno raditi na implementaciji SAP-ova te se diskutovalo o usaglašavanju zakonskog okvira i regulative sa standardima i postojećim dobrim praksama u lokalnim samoupravama.

Naredbom Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, ukinuta je epizoda "UPOZORENJE" za područje Kantona Sarajevo, kao i interventne mjere koje su bile na snazi. Usljed vremenske promjene i jakog vjetra u toku noći, došlo je do drastičnog pada koncentracija PM10 čestica.

Zbog geografskih specifičnosti Ilijaške kotline, na ovom području zabilježeno je sporije čišćenje u odnosu na ostale dijelove Kantona Sarajevo. Uz povoljniju vremensku situaciju, najavljenu za naredna dva dana, a koja će pogodovati čistom zraku, stekli su se uslovi za ukidanje interventnih mjera.

Zaključno sa 19. novembrom 2023. godine Služba za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Ilijaš završila je postupak zaprimanja i unošenja prijava po osnovu Javnog poziva za dodjelu sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini s ciljem ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize. Broj zaprimljenih predmeta bio je 3301.

Nakon navedenog datuma uslijedio je postupak provjere prijavljenih domaćinstava koji je obuhvatao analiziranje podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka, te njihovu uporedbu sa podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija kako bi se utvrdila kvalificiranost domaćinstva za dodjelu sredstava prema općim i posebnim kriterijima utvrđenim Javnim pozivom.

Na osnovu izvršenih provjera kreirana je privremena lista domaćinstava koja su ispunila uslove utvrđene Javnim pozivom, te se kvalificirala na dodjelu sredstava, kao i lista domaćinstava koja nisu ispunila navedene uslove zbog čega su njihove prijave odbijene. Obje liste su dostupne na linku: https://eupomoc.fmrsp.gov.ba/

Za građane kojima su prijave odbijene zbog čega se njihovo domaćinstvo nije moglo kvalifikovati za dodjelu sredstava po ovom Javnom pozivu ostavljena je mogućnost podnošenja prigovora u periodu od 6. do 12. decembra 2023. godine.

Građani općine Ilijaš prigovor podnose u Općini Ilijaš, tačnije u Službi za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu i to na Obrascu koji će dobiti direktno u Službi.

Pritom je važno naglasiti da svaki takav prigovor mora sadržavati dokaz, odnosno dokument na osnovu kojega se traži dodatna provjera ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih Javnim pozivom. Svaki prigovor uz koji ne bude priložen ovaj dokaz, automatski će se odbaciti kao nepotpun i neće biti uzet u razmatranje. Na osnovu ispravno podnesenih prigovora, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će izvršiti dodatnu provjeru kroz službene evidencije nadležnih institucija, te kreirati listu predmetnih zahtjeva koja će sadržavati informacije o rezultatima izvršenih dodatnih provjera.

Nakon okončanja prethodno pobrojanih koraka, formirat će se konačna lista domaćinstava koja su se kvalificirala kao energetski siromašna o čemu se posebnu odluku donijeti Vlada Federacije BiH. Do danas (07.12.2023) je Služba za opću upravu, boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Ilijaš zaprimila 4 (četiri) prigovora (žalbe).

U srijedu, 13. decembra 2023. godine, u Sudu Bosne i Hercegovine u 13:00 sati zakazano je izricanje prvostepene presude Ranku Draškiću (67) iz Rogatice i Savi Manojloviću (57) iz Višegrada, po optužnici za zločine počinjene u junu 1992. na području općine Ilijaš.

Krajem 2021. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Draškića i Manojlovića u kojoj se terete za ratni zločin počinjen nad stanovnicima bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, kao i odvođenje i progon više stanovnika bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, ali i Ilijaša u logore u Podlugove.

Draškić i Manojlović se tereta da su kao pripadnici Interventnog voda Teritorijalne odbrane Srpske Opštine Ilijaš, kasnije Ilijaške brigade Vojske Srpske Republike, direktni izvršioci u odvođenju i ubistvu žrtava. Proces suđenja optuženima vodi se pred Sudom Bosne i Hercegovine od marta 2022. godine, kada su se na prvom pretresu izjasnili da nisu krivi. Brane se sa slobode.

Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša u Podlugovima i Semizovcu.

Zločin u Lješevu preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je umrla 2004. godine, a videozapis njenog svjedočenja korišten je kao dokazni materijal Tužilaštva. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u ovom procesu.

Ovaj sudski proces kontinuirano su pratili članovi porodica ubijenih u Lješevu i novinari.

Privreda općine Ilijaš nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je potpuno devastirana. Uništena je crna metalurgija koja je bila osnov razvoja ove općine, kao i primarna prerada drveta. U poslijeratno vrijeme u općini Ilijaš sve se svodilo na poljoprivredu, a sada su napravili veliki korak u ponovnoj industrijalizaciji općine Ilijaš i izvoze 80 posto svojih proizvoda.

– Izgradili smo nove privredne zone u koje su došle ozbiljne firme. Kao što je AMA Adriatic, italijanska firma koja zapošljava 300 radnika. Zatim, Standard Ilijaš fabrika namještaja koja zapošljava 500 ljudi. Zatim KALE koja je nastala iza rata iz običnih šupa, a sada su tu izgrađene moderne proizvodne hale. Tu je i preduzeće Ksilon u Podlugovima koji pravi podne podloge uglavnom za izvoz…

Općina Ilijaš je među prvih deset općina u Federaciji BiH po vrijednosti izvoza. Prošle godine izvezli smo roba vrijednih 380 miliona maraka. Prevent grupacija u Željezari Ilijaš razvija livničku proizvodnju. Svake godine u prosjeku zajedno sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo u privredne zone ulagali smo oko pola miliona maraka, a ove godine će to biti oko 900 hiljada maraka – ističe Akif Fazlić, načelnik Općine Ilijaš.

Poseban fokus u proteklih nekoliko godina je osiguranje novca za poticaje malim preduzećima i za otvaranje novih preduzeća.

– Malim preduzećima plaćali smo kamate na podignute kredite i to smo radili nekoliko posljednjih godina. Plaćamo privrednicima učešće na sajmovima. U ovoj godini ovaj program nismo nastavili jer takvi programi postoje u vladama FBiH i KS, pa sada mi sredstva tim preduzećima možemo usmjeriti na druge stvari. Sada pomažemo otvaranje novih preduzeća i u budžetu smo za to izdvojili 100 hiljada maraka, ali odziv novih biznismena bio je slab. Prošle godine javilo se samo 11 ljudi da otvore neko novo preduzeće, a u ovoj godini do sada se pojavilo samo sedam – ističe načelnik Općine Ilijaš.

Prijave na Javni poziv za početnike u biznisu su veoma jednostavne.

– Potrebni dokazi šalju se poštom ili donesu na protokol u Općinu, a ukoliko se utvrdi da dokumentacija nije potpuna, biznismeni početnici jave se u Općinu da se to dopuni. Podsticaji za mala preduzeća dodjeljuju se u tranšama. Nezadovoljna stranka ima i pravo žalbe ako nije dobila podsticaje i sve se to rješava od predaje dokumentacije do žalbi u zgradi Općine Ilijaš – dodaje načelnik.

Razvoj poljoprivrede u fokusu je rukovodstva Općine Ilijaš.

– Poslije rata poljoprivreda nam je bila na prvom mjestu jer je trebalo najmanje novca za otvaranje jednog radnog mjesta. Rezultat je da sada imamo oko 1.300 poljoprivrednih gazdinstava. To su poljoprivrednici koji se bave tovom stoke, proizvodnjom mlijeka, voćarstvom, ratarstvom… Općina godišnje izdvaja za poljoprivrednike pola miliona maraka. Uz to im dajemo dodatnu novčanu podršku na onu koju dobijaju iz KS i FBiH. Tako svaki poljoprivrednik zna kakvu pomoć u toj godini može očekivati i nema problema u poslovanju i zato smo prva općina u KS po razvijenosti poljoprivrede. Proizvede se godišnje oko milion litara mlijeka. Na farmi se godišnje proizvede 300 hiljada pilića – kaže Fazlić.

Uspješno se razvija i građevinska operativa u Ilijašu.

– Pokrenuta je stanogradnja i trenutno se u Ilijašu pravi oko 300 stanova, što niko nije očekivao da će se graditi u ovolikom broju. Još bolja vijest je da je od ovih 300 stanova u izgradnji 85 posto već prodato, a u općini Ilijaš živi samo 20 hiljada stanovnika – ističe naš sagovornik.

U saradnji sa Srednjoškolskim centrom u Ilijašu se realizuje veliki program sa njemačkom vladom.

– Dobit ćemo grant od oko dva miliona maraka i radi se potpuna rekonstrukcija učeničkih radionica za zanatska zanimanja. Tender za nabavku raznih najnovijih mašina u tenološkom smislu je u toku. Tu će djeca obavljati praksu za razne zanate. Osigurali smo više od 400 hiljada maraka u budžetu za školovanje učenika. Ne smijem se ni podsjećati koliku smo u Ilijašu imali stopu nezaposlenosti. Sada imamo problem sa manjkom radnika, s obzirom na to da priličan broj ljudi ide da radi u inostranstvo. U Ilijašu otprilike koliko ode na rad u inostranstvo, toliko izrazi želju da radi kod nas iz Zeničko-dobojskog kantona. Očekujemo od postojećih firmi puno veća ulaganja u nova tehnološka dostignuća jer smo izvozno orijentisani sa više od 80 posto od onoga što proizvedemo pa moramo voditi računa o konkurentnosti. Vjerujem u bh. privredu koja je žilava i u ovakvoj državi sa velikim problemima bilježi dobre rezultate – zaključuje Akif Fazlić.