Na Spomen-obilježju na Durića raskršću jučer je upriličeno obilježavanje godišnjice "Sjećanje na šehide MZ Dragoradi i III bataljona 126. brdske brigade Ilijaš", u organizaciji Općine Ilijaš i Mjesne zajednice Dragoradi.
Na ovom mjestu uklesana su imena 61 šehida ovog područja – hrabrih sinova Bosne i Hercegovine koji su svoje živote položili za slobodu i odbranu domovine.
Program obilježavanja započeo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, učenjem Ja'sina i Fatihe koje su proučili Miralem ef. Sarajlić i Melća Šabić, nakon čega su prisutni odali počast šehidima i prisjetili se njihove hrabrosti, žrtve i doprinosa u odbrani Bosne i Hercegovine.
Prisutne je na početku pozdravio predstavnik Organizacionog odbora Nazif Carina, zahvalivši svima na dolasku i očuvanju tradicije sjećanja na šehide ovog kraja.
U obraćanjima je istaknuto da je Durića raskršće jedno od simboličnih mjesta otpora i stradanja, ali i mjesto odakle su borci III bataljona 126. ilijaške brigade krenuli u odbranu Bosne i Hercegovine. Podsjećeno je na doprinos boraca ovog kraja na brojnim ratištima, od Moševićkog brda, planine Zvijezde i Papratne stijene, do Žuči, Sokolja, Nabožićkog platoa i Crnoriječke visoravni, kao i na njihovo učešće u odbrani Gradačca, Posavine i Krajine.
Posebno je naglašena važnost njegovanja kulture sjećanja i prenošenja istine o odbrambeno-oslobodilačkom ratu mlađim generacijama, kako bi znali cijeniti slobodu i žrtvu onih koji su branili domovinu.
Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija istakao je da su stanovnici ovog kraja prošli kroz teška stradanja, progonstva i spaljena sela, ali da su uprkos svemu uspjeli organizovati otpor, zaštititi i evakuisati civilno stanovništvo, te sačuvati ljubav prema domovini i trajno sjećanje na šehide.
Prisutnima su se obratili i brigadir u penziji Bego Durić, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović, te Almir Hadžiabdić koji je govorio o saradnji ilijaških jedinica i Prve slavne olovske brigade.
Poseban doprinos programu dali su recitalima Nazan Carina, te učenice Arnela Hožbo, Lamija Hožbo i Elma Delija.
