U ponedjeljak, 5. juna 2023. godine obilježena je 31. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem nekadašnjim policajcem pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. 11 dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.
Krajem 2021. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Draškić Ranka i Manojlović Save. Optuženi se terete za ratni zločin počinjen nad stanovnicima bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva, kao i odvođenje i progon više stanovnika bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva ali i Ilijaša u logore u Podlugove. Optuženi se terete da su kao direktni izvršioci lično učestvovali u odvođenju i ubistvu žrtava. Proces suđenja optuženima vodi se pred Sudom BiH od marta 2022. godine, kada su se na prvom pretresu izjasnili da nisu krivi. Brane se sa slobode.
Krajem prošle godine Tužilaštvo BiH je podiglo, a Sud BiH potvrdio optužnicu i protiv Marinka Vidovića i Pere Vujovića zbog zločina koji su počinili nad stanovnicima Lješeva. Prema optužnici koju je objavilo Tužilaštvo BiH, Vidović je bio komandir Interventnog voda, a Vujović pripadnik tog voda i oni se terete se da su 5. juna 1992. godine zajedno sa drugim osobama izvršili napad na stanovnike Lješeva bošnjačke nacionalnosti, tokom kojeg su paljene kuće i hapšeni civili i odvođeni u logor, a 22 stanovnika su ubili.
Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša u Podlugovima i Semizovcu.
Općinski načelnik Akif Fazlić kazao je kako je ovo tužan i bolan dan za stanovnike Lješeva.
"Kraj maja i početak juna, te 1992. godine je period stradanja Bošnjaka na području općine Ilijaš. To je period kada se desio veliki broj zločina, period u kojem je došlo do egzodusa nesrpskog stanovništva i period u kojem su napravljeni stravični zločini. Jedan od tih zločina jeste i ovaj ovdje u Lješevu. Na ovom mjestu i u ovoj avliji streljano je 22 čovjeka, a tu je i masnovna grobnica Žerovanj. To je nešto što ne smijemo zaboraviti i moramo te događaje, ali i poruke koje su bile poslate kroz te događaje prenijeti na mlade generacije. Mi želimo da novi život gradimo na bazi pamćenja i istine, ali i pravde koja treba da dođe, te da obezbijedimo novim generacijama normalne uslove za bolji život u BiH. Ovo stanovništvo je predugo čekalo da dođe do suđenja, evo ono je napokon krenulo. Mi želimo da svi oni koji su učestvovali u egzekuciji ovoga zločina dođu pred lice pravde. Vodi se postupak protiv takvih lica, i želimo da Adžić izađe pred lice pravde i da konačno porodice dožive jednu satisfakciju. Nama ostaje u obavezi da taj proces nastavljamo, ali i da gradimo novi život za sve generacije koje dolaze i na nas" kazao je načelnik Fazlić.
Podršku ove realizacije pruža i Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo, a ministra Omer Osmanović ističe da se uvijek radno odazove na obilježavanja svih značajnih događaja na području općine Ilijaš, a koji veličaju našu kulturu sjećanja.
"Ovo je jedan od segmenata kulture sjećanja, da pobijedimo kulturu zaborava i kulturu poricanja koju nam nameću neprekidno u ovom specijalnom ratu koji se vodi poslije rata. Na ovim obilježavanjima uvijek apelujem na nedovoljno optuženih i osuđenih za stravične zločine koji su počinjeni na ovim prostorima. Moramo da spominjemo naše žrtve koje su u temeljima naše države i kako bismo prenijeli ovo sve mlađim genracijama. Ovdje je uvijek zadovoljstvo doći, jer je ovo masovno okupljanje gdje dođe i puno omladine kojoj se kroz čas historije prenese šta se desilo" rekao je ministar Osmanović.
U okviru programa akademski glumac Mirza Mušija izveo je monodramu “Batonov govor – Devet šehida”. Potom su se učenici Kampusa Perzijsko – bosanskog koledža iz Lješeva simboličnim ispuštanjem bijelih balona prisjetili nevino stradalih žrtava.
U okviru programa prisutni su mogli pogledati izložbu fotografija, dokumentovane izveštaje međunarodnih medija o ubistvima u Lješevu, fotografije nastale na dan ekshumacije, odlomke iz dnevnika Izeta Avdukića jednog od ubijenih stanovnika Lješeva koji je pisao samo nekoliko sati prije zločina koji se desio, te porodična stabla 22 šehida i svih njihovih potomaka.
"Na ideju da dokumetujemo različite materijale došli smo prošle godine, a ove godine samo smo dopunili kolekciju. Posebno bih izdvojila jedan pano u okviru ove izložbe, na kojem smo radili duži period i na kojem možete vidjeti porodična stabla naših šehida i svih njihovih potomaka. Naime, srpski agresori su 5. juna 1992. godine ubistvima pokušali izbrisati postojanje Bošnjaka – muslimana u selu Lješevu. Zatrti sjeme nekom narodu isto je što i poreći i izbrisati njegovu vezu sa precima. Cilj nisu ostvarili, jer u 2023. godini brojimo 145 potomaka šehida. Od toga 40 djece, 69 unuka i 36 praunuka", kazala je Nermina Lemezan, kćerka šehida Lješeva i članica Organizacionog odbora manifestacije „Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992.- 5. juni 2022. godine.
Adha Masnopita kćerka je šehida. Kada je ubijen njen otac imala je pet i pol godina. Adha ističe da su stanovnici Lješeva ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci muslimani.
"Zločin u Lješevu je siguran jedan od najtragičnijih zličina koji se desio na području općine Ilijaš. Kad su monstrumi 5. juna 1992. godine ubili 20 muškaraca i dvije žene, a ova stršan zločin je preživjela moja nana rahmetli i koja mi je pričala kako su na zvjerski način agresori postupali prema našim šehidima i ono što je mene zaprepastilo jeste ta čiljenica kako su slavili kad su izvršili na monstruozni zločin", kazala je Adha Masnopita.
Ovaj svirepi zločina preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u procesu koji se vodi pred Sudom BiH. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 17 života. Na području općine Ilijaš ukupno je 315 šehida, kao i 45 osoba za kojima ilijašani još uvijek tragaju od čega su dvije iz Lješeva.
Kako bi spriječili od zaborava i kako bi prenosili historiju na mlađe generacije, u okviru ove manifestacije, u petak 2. juna u Lješevu održan je historijski čas za 80 učenika srednjih škola sa područja općine Ilijaš. Učenicima su prezentovani motivi i razmejre ovog zločina, ne da bi mrzili nego da bi spoznali istinsku prošlost kako se nikad više ne bi ponovio zločin.
