U svrhu izrade Strategije razvoja Općine Ilijaš, u srijedu 03.06.2020. godine u prostorijama Općine Ilijaš održan je peti po redu sastanak Komisije za izradu Strategije razvoja općine Ilijaš za period 2021-2027. godina. Cilj sastanaka bio je prezentacija urađenog te utvrđivanje rasporeda aktivnosti članova Komisije na izradi analize stanja u oblastima životne sredine i infrastrukture, ekonomskog i ruralnog te društvenog razvoja.
Rok za izradu prijedloga ovog veoma bitnog dokumenta za našu općinu 30. novembar 2020. godine a iz Komisije za izradu Strategije podsjećaju da je postupak izrade Strategije je u potpunosti otvore, javan i svim sastancima Komisije mogu prisustvovati svi zainteresovani građani, predstavnici institucija i organizacija, predstavnici nevladinog sektora, medija, javnih i privatnih preduzeća, javnih ustanova, razvojnih agencija i sl.
Polaganjem cvijeća,učenjem Fatihe i minutom šutnje danas je obilježen Dan logoraša općine Ilijaš na Spomen obilježju ubijenih i nestalih logoraša.
Halid Masnopita, predsjednik Udruženja logoraša općine Ilijaš, kazao je da su se i ove godine okupili da na prigodan način obilježe ovaj dan. „Kao i svake godine Udruženje Ilijaš organizuje obilježavanje Dana logoraša, to je dan kada su srpske vlasti 1992. godine osnivali koncetracione logore na području naše općine kao što su Podlugovi, Bioča i drugi. Organizatori su bili Hadžić Ratko, Radić Trifko, Kapuća Ratko, Berlašević i drugi, a kroz logore je prošlo negdje oko 800 do 900 stanovnika naše općine, mnogi su nestali, mnogi su ubijeni. Obilježavanjem ovog datuma pokušavamo da se ne zaboravi i ne ponovi“, istakao je Masnopita.
Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić je kazao da se trebamo prisjećati ovog veoma bitnog datuma. „Ovo je jedan od datuma iz 1992. godinekada su građani ove općine nažalost pod politikom koju je vodio SDS, politike koja je značila napad na suverenu i međunardno priznatu državu BiH plaćali jedan danak činu koji je bio kakav je bio i koji je imao taj jedan sastavni dio koji je značio prolazak građana kroz logore. Veliki broj Ilijašana je prošao logore, logori su bili u školama, željezničkim stanicama to je značilo mučenje, to je značilo pripremu za etničko čišćenje s ovim prostora i taj aspekt moramo posebno i razumjeti, cijeniti i znati, te na osnovu njega se ispravno podsjetiti. Danas obilježavamo ovaj dan bez velikog broja ljudi, obilježavamo bez naše djece, učenika, studenata one populacije koja treba čuti o tim događajima. Znamo da se još o tim događajima ne može učiti na objektivan način iz školskih udžbenika, tako da ove manifestacije znače gajenje kulture sjećanja, znače prenos istine koja je bila u tom periodu. Međutim, bitno je da je Dan logoraša obilježen, i mogu se dati poruke na razne načine i medijski i bilo koje druge vrste da se ta istina zapamti, da se ona nosi i da na bazi nje svi razvijamo osjećaj patriotizma, te odgovornosti prema državi BiH. Pravosudne institucije nisu dale adekvatan odgovor na sve te događaje koji su se dešavali 1992. godine. Nadamo se da ćemo ipak doći u nekom narednom periodu kada će bar onih najodgovorniji odgovarati pred sudovima BiH“,rekao je načelnik Fazlić.
Na području općine Ilijaš bilo je šest logora: škola u Podlugovima, željeznička stanica Podlugovi, OŠ “Hašim Spahić” u Ilijašu, osnovna škola u Gornjoj Bioči i dva logora u Crnoj Rijeci, a to je kuća Zukića i Solana u kojim je oko 1000 logoraša bilo zarobljeno od čega je 800 logoraša razmijenjeno, a 150 logoraša je na zvjerski način mučeno i ubijeno. Kao nestali vode se 50 logoraša.
U logorima na području cijele BiH ubijeno je 30 000 logoraša, 1100 djece i silovano blizu 25 000 osoba. Više od 1000 građana općine Ilijaš je prošlo torturu kroz osam logora, izvođeni su na žive štitove i na kraju završili u masovnim grobnicama.
"DA SE NE ZABORAVI – LJEŠEVO 5. JUNI 1992.“
Program obilježavanja 28. godišnjice stradanja stanovnika Lješeva
11:00 sati – okupljanje ispred šehidskog spomenobilježja u Starom Selu uz prigodan program i polaganje cvijeća.
11:30 sati – obilazak mezarja u Lješevu i učenje Jasina i Fatihe.
U skladu sa trenutnom situacijom i preporukama Federalnog štaba civilne zaštite, tevhid neće biti upriličen.
Na mjestu na kojem se danas nalazi spomen obilježje 5. juna 1992. godine srpski vojnici, uglavnom komšije iz Lješeva, strijeljali su dvadeset i dva mještanina sela Lješevo.
Tog kobnog 5. juna 1992. godine u Lješevu su ubijeni: Ćamil i Izet Avdukić, Suljo, Munira, Hasan, Arif, Meho, Safet, Ibrahim, Huso i Amir Fazlić, Husnija, Mujo, Jasmin, Mensud, Fadil, Mehmed i Munir Masnopita, Arif Omanović, Zubejda Suljić, Nijaz Nuhić i Asim Karavdić.
U gradovima širom Bosne i Hercegovine, regiona, ali i svijeta, 31. maja se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na ubijene u Prijedoru tokom agresije na našu državu.
Aktivisti i aktivistkinje Asocijacije mladih SDA Ilijaš na Trgu Alija Izetbegović upriličili su akciju podjele bijelih traka te na taj način odali počast prijedorskim žrtvama.
Mahir Brkić, predsjednik Asocijacije mladih SDA Ilijaš pozvao je sve mlade ljude, predstavnike svih organizacija da obilježavaju važne historijske datume. „Organizovali smo ovu aktivnost kako bismo kao mladi ljudi gajili kulturu sjećanja na užasne zločine koji su se desili u Prijedoru. Također, danas smo obilježili 28. godišnjicu stradanja stanovnika Bioče. Poruka je da nikada ne smijemo zaboraviti ni Bioču ni Prijedor. To je naša obaveza.
Načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić prisustvovao je ovoj aktivnosti i čestitao svim mladim ljudima koji čuvaju od zaborava sve ono što se dešavalo na prostoru BiH. „Prije svega, ja želim čestitati Asocijaciji mladih SDA Ilijaš i naravno svima onima koji vode ovakve vrste aktivnosti. Moramo se podsjećati na ove dane. Nažalost, 31. maj – Dan bijelih traka jedan je od najcrnjih dana u modernoj historiji BiH. To je jedan od najcrnjih dana kada je u pitanju pristup čovječanstva da vas neko obilježava bijelim trakama i time označava vaš identitet, označava da ste nepoželjni na tom prostoru, da vas označava da ste neko ko je drugog reda, da vas na kraju etnički očisti što je i realiziran plan na tom prostoru. Zbog toga je jako važno da se o tome zna i obilježava ovaj dan na cijelom prostoru BiH. Važno je da se vide bijele trake i da mladi saznaju šta su značile te bijele trake kako bi ih vodile ka civilizacijskom pristupu vođenja i planiranja života u našem društvu. Zbog toga još jednom čestitam svima koji organizuju bilo koju vrstu sjećanja na historijske dane i datume. Ponosan sam da je danas i na moju ruku stavljena bijela traka“, kazao je načelnik Fazlić.
Na terenu su danas bili koordinatori Mreže mladih Ilijaš Hasija Dubičić, Muhamed Bilinović i Amina Džafo i prolaznicima u našem gradu dijelili bijele trake. Kažu da Ilijaš s ponosom biva sjedokom ovome činu i pruža podršku Prijedorčanima, već drugu godinu za redom.
”Ovaj dan je za nas od posebnog značaja jer danas svi treba da šutimo i odamo počast svim stradalim ovog kobnog događaja, a posebno djeci jer se i dan danas pruža otpor izgradnji spomenika. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.Kultura sjećanja je čvor bez čijeg razrješenja mi ne možemo krenuti dalje. Ukoliko nismo spremni hladne glave razgovarati o tome, ukoliko se nismo spremni odmicati od nametnutih matrica, koje isključivo podrazumijevaju pogled iz nacionalnog i religijskog identiteta, čini mi se da nećemo daleko dogurati“, kazala je Amina Gljiva, kapiten i koordinatorica Mreže mladih Ilijaš.
Tokom 1992. godine na području opštine Prijedor ubijeno je više od 3.000 ljudi, Bošnjaka i Hrvata. Dan bijelih traka je sjećanje na njih.