Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK Ilijaš u suorganizaciji sa Općinom Ilijaš održalo je Javnu tribinu o temi: “Povijest-historija nekropola stećaka Srednje Bosne sa osvrtom na područje općine Ilijaš“ (Nekropola stećaka kneza Batića u Kopišićima).
Na tribini je govorio ugledni doktor Dubravko Lovrenović, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Pitali smo ga da li postoji šansa da se stećci u Kopošićima uvedu na UNESCOV-u listu .
-U ovom trenutku koji se tiče nominacije stećaka još uvijek nema šansi, ali nekropola u Kopošćima predstavlja jednu od najvrijednijih , ne samo općine Ilijaš, nego i cijele BiH. Stećci, kao složeni kulturni fenomen,j oš uvijek nisu istraženi do kraja, jer arheološka istraživanja daleko zaostaju. Uspostavljanje institucije koja bi se trebala specijalizirano baviti istraživanjem stećaka je prvo što bi ova zemlja trebala uraditi-kazao je prof Lovrenović.
Pokazan je veliki interes mladih ljudi za ovu problematiku .
Lovrenovićevoj svojevrsnoj radionici o stećcima, a u okviru koje je prikazan i film o nominaciji bh. stećaka za UNESCO, prisustvovalo oko 150 zainteresovanih za ovu problematiku, među kojima je bilo najviše mladih.
No, došli su i mještani s područja koja gravitiraju nekropoli i ilijaškom starom gradu Dubrovniku, a koja bi, ukoliko bi se ostvarili planovi ilijaške općine, postala među najinteresantnijim u Bosni i Hercegovini u oblasti rekreativnog turizma.
Jer, pored, nesumnjivo, historijskih građevinskih bisera, (nekropole Kopošići i Starog grada), tu je i kanjon rijeke Misoče, nedirnuta priroda, idealni tereni za brdski biciklizam, za ribarenje .
Načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić je izrazio nadu da će se ovakvim aktivnostima i dalje raditi na zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa ,te na njegovoj boljoj promociji.
Danas u Ilijaš dolazi i grupa Dubrovčana, na čelu s Lukšom Kraljevićem, velikim zaljubljenikom u stari grad Dubrovnik.
Iako je i radionica trebalo da se nastavi danas, zbog lošeg vremena je odgođena za 13. septembar, ali Kraljević je rekao da će se on, sa svojim Dubrovčanima, ipak popeti na ilijaški stari grad, kojeg su, smatra se, napravili Dubrovčani u srednjem vijeku, i koji bi danas mogao postati tačka koja spaja Dubrovnik iz Hrvatske i gradove centralne Bosne, pored Ilijaša, Vareš, Brezu i Vogošću, koji su, u doba velikog bana Batića, čiji se grob nalazi na nekropoli, bili dio jedne županije.
