Svečanom sjednicom i odavanjem počasti šehidima i poginulim borcima na centralnom spomen obilježju, Udruženje “Patriotska liga ‘91“ Ilijaš obilježilo je 30. godišnjicu formiranja. Obilježavanju je prisustvovala delegacija Općine Ilijaš i načelnik Akif Fazlić.
Predsjednik Upravnog odbora Patriotske lige ’91 Ilijaš, Šerif Ćatić u svom obraćanju govorio je o djelovanju Patriotske lige u svim uvjetima. “Na savjetovanju kod Travnika 07. i 08. februara 1992. godine je ustanovljena Patriotska liga te da raspolažemo sa oko 60 ili 70 hiljada naoružanih pripadnika Lige. Moram reći da je to bilo jako slabo naoružanje u odnosu na ovo što su imali drugi. Tada se formiralo devet regionalnih štabova, 103 općinska štaba smo formirali. Ono što je bitno kazati je da su relativno brza bila osvajanja JNA, ali gdje je god bilo nekog otpora, bilo je i teže osvojiti, međutim prve formacije Patriotske lige su imale upravo taj odlučujući faktor da su uspjeli omogućiti nekim našim stanovnicima da se izvuku. To su neke historijske činjenice u vezi Patriotske lige, ali ono što je bitno kazati jeste da sve ono što je nastalo u Armiji BiH, nastalo je iz Patriotske lige“, rekao je Šerif Ćatić.
Prisutnim se obratio i predsjednik Ratnog Predsjedništva Općine Ilijaš i jedan od prvih pokretača i osnivača Patriotske lige Ilijaš Vejsil Šehić. On je istakao da općina Ilijaš treba da bude ponosna, jer je u tom periodu rame uz rame parirala drugim većim općinama, te da smo dali veliki doprinos BiH. „Nesprsko stanovništvo, kojeg je u tom momentu bilo više od 50%, ostalo je bez općine, bez policije i bez svih institucija komunalnih preduzeća. Ja sad tada nosio najveću funkciju i suočio sam se takvom sudbinom, gdje sam odlučio da treba naći rješenje, treba reći odlučno ne, i krenuti u slijeđenje Ustava RBiH. Sedamnaest odbornika SDA i dva odbornika HDZ su se dogovorili da će nastaviti raditi zajedno i legalno, te da ćemo općinu Ilijaš voditi u skladu sa Ustavom. Ilijaš je u tim uvjetima imao jedan realan izbor, a to je da izmjesti lokaciju na slobodnu teritoriju općine Breza i da formira Općinu i općinske organe, s tim da smo policiju i Štab odmah formirali. Također smo i o narodu morali brinuti, jer su i oni odlučno rekli ne Romaniji", rekao je Vejsil Šehić.
Općinski načelnik Akif Fazlić poručio je da se ne smije zaboraviti otpor koji je pružila Patriotska liga, kao ni hrabrost da se brani nezavisnost i suverenitet BiH.
„Ova godišnjica je jako važna jer govori puno o ljudima koji su u tom periodu bili svjesni situacije u kojoj se nalazila RBiH, govori o odgovornosti tih ljudi da se pokrene jedna vrsta organizacije koja je značila brigu o svim građanima. Ti ljudi su prepoznali mogući slijed događaja iz tog perioda, prepoznali da će se morati braniti nezavisnost i suverenitet BiH i iz toga je proizašla sva naredna organizacija, sve do samog vrha, odnosno formiranja Armije RBiH. Zbog toga je važno sjećati se tih ljudi i aktivnosti koje su vodili i svega onoga što je Patriotska liga dala. Bitno je da se svake godine podsjećamo na to, na ljude koji su u tom vremenu imali hrabrosti da se odupru sistemu kakav je bio u tom momentu, da doprinesu jednom stanju, odnosno da odbranimo naš narod i naše civilizacijske tekovine”, istakao je načelnik Fazlić.
O važnosti i podsjećanju da se ne zaboravi ono što se dešavalo u periodu 1992 – 1995. govorio je i Enes Durak, prvi komandant 126. brdske brigade. „Znamo ko je davao doprinos i koliko, a davali smo onoliko koliko smo znali i mogli. Bio je to vrlo težak period u kojem je jednom narodu koji je osjećao BiH trebao da nestane sa ovih prostora. Prije izvjesnog vremena sam analizirajući neke stvari, došao do toga da je bilo ustvari četiri plana rada koji su predviđali po fazama nestanak Bošnjaka i svih onih koji su BiH osjećali svojom. Ti planovi su decidno pojasnili korak po korak nestanak. Mi moramo istrajati da sadašnju borbu iznesemo, a da oni koji dolaze to preuzmu od nas i da to rade na najbolji mogući način: naukom, obrazovanjem i onim što najbolje znaju – da osjećaju BiH samo svojom državom. Ovo je vrlo teško vrijeme i u ovom periodu kako znamo za neprijatelje, tako za mnogo stvari ne znamo. Zato vas molim da ne zaboravite šta se dešavalo 1992 – 1995. i da to prenosimo budućim naraštajima i da to bude obaveza svih nas“, istakao je Enes Durak.
