Nakon što je brokatni plašt pronađen na Kopošićima smješten u Zemaljski muzej zajedno sa Hagadom, te nakon nastavka istraživanja i radova oko utvrde Starobosanskog grada Dubrovnika iskorištena je prilika da se ove subote sumiraju rezultati i obilježi Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina, te skrene pažnja na veliku vrijednost pronalazaka i turistički potencijal ovog ilijaškog lokaliteta. Događaj, već tradicionalno, organiziraju Općina Ilijaš, Međunarodno udruženje za spomenike i spomeničke cjeline ICOMOS u BiH i Koordinacijsko vijeće udruga koje se bave zaštitom spomenika.
Temeljem prijedloga Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline UNESCO je 1982. godine odredio 18. april Međunarodnim danom spomenika i spomeničkih cjelina.
Svake godine, odabranom temom nastoji se obilježiti taj značajan dan u cijelom svijetu, a cilj je osigurati promoviranje i istraživanje kulturnog naslijeđa, pomoći lokalnim zajednicama i pojedincima u razumijevanju i prihvaćanju njegovog značaja za život, identitet i zajednicu u cjelini.
Program je počeo u 10 sati na starobosanskom gradu Dubrovniku. U ime Koordinacijskog vijeća prisutne je pozdravio Nusret Mašić, a nakon toga načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić govorio je o značaju spomenika za lokalnu zajednicu i da je Općina Ilijaš i Općinsko vijeće podržavalo i nastavit će podržavati sve projekte vezane za dalju revitalizaciju i zaštitu ovih zaštićenih spomenika.
Manifestaciju je otvorila predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS u Bosni i Hercegovini prof. dr. Vjekoslava Sanković-Simčić progovarajući o temama Naslijeđe i održivi turizam i Naslijeđe generacijama.
Nakon toga uslijedilo je predstavljanje rezultata arheoloških istraživanja sa foto-izložbom i izložbom eksponata, koju su predvodili dipl. ing. arh. Robert Stergar iz Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, te mr. Edin Bujak s Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Uslijedilo je predstavljanje udruge Društvo prijatelja dubrovačke starine iz Dubrovnika, koje je predstavio Niko Kapetanić, te obilazak obnovljene Istočne kule i ostataka Gornjeg grada Dubrovnika.
- Potrebno je puno ulagati i zidine kao Dubrovačke mogu održavati same sebe, mi obnavljamo oko 30 spomenika u Dubrovniku u ovom trenutku, kazao je Kapetanić.
Starobosanski grad Dubrovnik, kako to piše dubrovački hroničar Jakov Lukarević (1605.g.), osnovali dubrovački trgovci kada im je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Podaci o broju stanovnika pojavljuju se u osmanskim defterima 1468., uneseno je da na varoši Dubrovnik 49 domaćinstava, naselje nije mijenjalo veličinu jer se isti broj navodi i 1485. i 1604. godina. Ekonomski tokovi i brzi nastanak i razvoj Sarajeva su razlog stagnacije i devastacije ovog grada, koji je napušten 1709. godine. Đoko Mazalić, kao stručnjak za likovnu umjetnost, 1939. godine kazao je, za nekropolu kneza Batića, da je naš najljepši spomenik srednjeg vijeka.
-Ovi stećci se odvajaju od drugih po umjetničkoj vrijednosti, to je djelo talentiranog nepoznatog autora iz 15. stoljeća. Ovakvu ocjenu Mazalić daje stećku iz Zgošće pred zgradom Parlamenta i za Kameni stolac iz Bukovice kod Konjica,a treći je ovaj naš. Radovi na Istočnoj kuli imali su prvenstveno funkciju zaštite nalazišta, a Općina Ilijaš je za te radove izdvojila 70 hiljada KM.
Nekropola Kopošići
U drugom dijelu programa u Kneževskoj nekropoli Kopošići mr. Edin Bujak je predstavio konačne rezultate arheološkog istraživanja nekropole Kopošići. Prema sačuvanom natpisu na jednom stećku u Kopošićima nedaleko od Ilijaša znalo se da je tu nekad bio ukopan bosanski knez Batić Mirković. Arheološkim istraživanjima provedenim na toj nekropoli 2015. godine ispod sljemenjaka udaljenog svega nekoliko metara od spomenika kneza Batića nađen je skelet bez lubanje, prekriven skupocjenim i teškim brokatnim plaštom. DNK analizom i poređenjem pogrebnih ostataka iskopanog pokojnika sa sačuvanom butnom kosti kneza Batića utvrđeno je da se radi o srodnicima po muškoj liniji u odnosu otac – sin, te da je u pitanju skelet kneza Mirka Radojevića, poznatog iz brojnih izvora s kraja 14. i početka 15. stoljeća. Pokojnik je bio položen u masivni hrastov sanduk a preko čitavog tijela bio je prekriven plaštom protkanim tankim nitima od pozlaćenog srebra. Fragmenti plašta su izuzetno dobro očuvani te predstavljaju najveći nalaz srednjovjekovnog platna u arheološkom kontekstu na području Bosne i Hercegovine. Tkanina je izvorno bila ljubičaste boje, a na njoj se primjećuju izvezene predstave lavova ili grifona. Vjerovatno se radi o uvoznom predmetu u kojem se ogleda izraz visoke srednjovjekovne evropske mode koja se uveliko proširila na bosanskim dvorovima.
Prof. Dr. Ivan Lovrenović govorio je o tome da stećci danas imaju svoje zasluženo mjesto u svjetskoj baštini.
– Stećci imaju najveću univerzalnu umjetničku vrijednost, a ovo su savršeni primjeri srednjevjekovne kulture. Danas stećci nisu anonimni i Kopošići bi imali istaknuto mjesto u muzeju Svjetske baštine, kazao je Lovrenović
Zoran Bibanović – stručnjak za strateški turizam govorio je o turističkim potencijalima ovog lokaliteta, kazavši da su Kopošići i Stari grad Dubrovnik uvršteni u Strategiju razvoja Kantona Sarajevo, ali da je potrebno uraditi konkretne projekte koji će omogućiti revitalizaciju područja i njegovu autentičnu obnovu koji bi tada imao sve pretpostavke za razvoj agro i ruralnog turizma.
Akademiku prof.dr. Dubravku Lovrenoviću posthumno, zatim prof.dr. Ibrahimu Krzoviću, Lukši Kraljeviću, Federalnom ministarstvu kulture i sporta, kao i Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša FBiH, Institutu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu uručene su povelje o zahvalnosti za izuzetan doprinos reafirmaciji i konzervaciji ovih vrijednih nacionalnih spomenika.
U kulturnom dijelu programa nastupile su Folklorne sekcije HKD Napredak Ilijaš i MZ Ljubina i Azmir Halilović sa harmonikom.
Ovo je bila još jedna prilika za podsjećanje na bogatstvo i razvoj srednjevjekovne Bosne i Ilijaša, na saradnju i trgovačke veze sa Dubrovčanima koje mogu biti obnovljene, na bogatstvo bosanske vlastele, na rudno bogatstvo Bosne srebrom i zlatom, te su podijeljene edukativne brošure, istraživački materijali i dokumentaristički prikazi dosadašnjih nalaza.
Izvor: radioilijas.ba
