U okviru ovogodišnjeg programa obilježavanja 31. godišnjice stradanja stanovnika Lješeva na spomen - obilježju u Starom Selu u Lješevu održan je historijski čas za učenike Srednjoškolskog centra "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš i "Perzijsko – bosanskog koledža" Lješevo. Učenici su imali priliku slušati o ubistvima 22 Bošnjaka – muslimana iz sela Lješeva koje su srpski agresori 05. juna 1992. godine svirepo likvidirali, te o odvođenjima i progonu stanovnika bošnjačke nacionalnosti sa područja Lješeva u logore u Podlugovima i Ilijašu. Historijske činjenice iz perioda koji je prethodio junu 1992. godine učenicima je prezentovao Muris Masnopita profesor historije i sin jednog od ubijenih šehida, potom su Adha Masnopita i Nermina Lemezan učenicima predstavile lične priče kćeri ubijenih šehida.

"Danas sam ovdje kao predavač, a lično sam vezan za Lješevo jer je moj babo ubijen na ovome mjestu. Moj zadatak je bio da upoznam učenike o događajima koji su prethodili zločinu. Najvažnije od svega je da učenici danas izvuku pouku i poruku da moraju pamtiti kako im se ne bi ponovilo", rekao je Muris Masnopita.

"Danas smo govorili o motivima i razmjerama ovog zločina, ne da bi mrzili nego da bi spoznali istinsku prošlost kako nam se nikad više ne bi ponovio zločin u Lješevu, Luci, Bioči, Dragoradima, Srebrenici, Višegradu, Bratuncu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini", kazala je Nermina Lemezan, kćerka jednog od ubijenih šehida i članica Organizacionog odobra manifestacije "Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992. - 5. juni 2023. godine".

U okviru historijskog časa učenici su pogledali izložbu fotografija, dokumentovane izvještaje međunarodnih medija o ubistvima u Lješevu, fotografije nastale na dan ekshumacije, te odlomke iz dnevnika Izeta Avdukića jednog od ubijenih stanovnika Lješeva koji je pisao samo nekoliko sati prije nego će biti ubijen.

"Posebno bih izdvojila jedan pano u okviru izložbe koju su učenici mogli pogledati, a na kojem smo radili duži period. Riječ je o panou na kojem su mogli vidjeti porodična stabla naših šehida i svih njihovih potomaka. Naime, srpski agresori su 5. juna 1992. godine ubistvima pokušali izbrisati postojanje Bošnjaka – muslimana u selu Lješevu. Zatrti sjeme nekom narodu isto je što i poreći i izbrisati njegovu vezu sa precima. Cilj nisu ostvarili, jer u 2023. godini brojimo 145 potomaka šehida. Od toga 40 djece, 69 unuka i 36 praunuka", dodala je Lemezan.

Na samom kraju sa učenicima je realizovan dijalog na kojem su mogli iskazati svoje impresije o onome što su čuli i donijeti zaključke koje su ponijeli sa ovog časa historije.

"Danas smo ovdje kako bismo saznali šta se desilo stanovnicima Lješeva, impresije su velike i nije bilo lako slušati o sudbini ovih ljudi. Naše prisustvo je naša dužnost. Važno je znati da mržnja nije rješenje i nadam se da možemo pronaći bolje sutra", rekao je Faris Omanović, učenik trećeg razreda SŠC "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš.

Krajem 2021. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Ranka Draškića i Save Manojlovića. Optuženi se terete da su kao direktni izvršioci lično učestvovali u odvođenju i ubistvu žrtava. Proces suđenja optuženima vodi se pred Sudom BiH od marta 2022. godine, kada su se na prvom pretresu izjasnili da nisu krivi. Brane se sa slobode. Ovaj svirepi zločin preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u procesu koji se vodi pred Sudom Bosne i Hercegovine.

U ponedjeljak, 05. juna 2023. godine sa početkom u 11:00 sati, na spomen - obilježju u Starom Selu u Lješevu planirana je manifestacija "Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992. - 5. juni 2023. godine". Učesnici programa su akademski glumac Mirza Mušija, imam džemata Lješevo Nermin efendija Bahtanović, hafiz Arif Omanović, Lamija Fazlić i učenici Kampusa "Perzijsko – bosanskog koledža sa internatom" Lješevo. Moderatorica programa je novinarka BHRT-a Aida Fazlić.

Na terminalu HOLDINA u Podlugovima danas je uspješno realizovana pokazna vatrogasna vježba. Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić i pomoćnik načelnika u Službi civilne zaštite Zdravko Barić bili su prisutni ovom događaju. Pored njih tu su bili još i načelnici općina Vogošća i Breza, te predstavnici kompanije Holdina.

Učesnici vježbe bili su Vatrogasno društvo Vogošća, Industrijska vatrogasna jedinica INA HOLDING, Crveni križ Ilijaš, Crveni križ Vogošća, Civilna zaštita Općine Ilijaš, Civilna zaštita Općine Vogošća, Profesionalna vatrogasna jedinica Kantona Sarajevo, Kantonalna uprava civilne zaštite, JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo - Organizaciona jedinica Ilijaš. 

Završeno je asfaltiranje zaseoka Odžak u naselju Lješevo. Riječ je o dionici dugoj 344 metra. Vrijednost projekta je 51.549,03 KM, a investitor projekta je Općina Ilijaš.

Tim povodom predsjednik Savjeta MZ Lješevo Fuad Masnopita i vijećnica u Općinskom vijeću Ilijaš Elma Masnopita obišli su pomenutu lokaciju, a pridružili su im se i stanovnici zaseoka Odžak.

„U mjesnoj zajednici Lješevo napravljeni su vidljivi pomaci u modernizaciji infrastrukture. Zahvalio bih se općinskom načelniku, Općini Ilijaš i svima koji su učestvovali u ovom projektu", kazao je predsjednik Savjeta MZ Lješevo Fuad Msnopita.

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, učenjem Fatihe, minutom šutnje i polaganjem cvijeća obilježen je Dan logoraša općine Ilijaš. To je dan kada se podsjeća na mnogobrojna zatvaranja i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata sa područja općine Ilijaš te cijele BiH.

Na području općine Ilijaš bilo je šest logora: škola u Podlugovima, željeznička stanica Podlugovi, OŠ "Hašim Spahić" u Ilijašu, osnovna škola u Gornjoj Bioči i dva logora u Crnoj Rijeci, a to je kuća Zukića i solana u kojim je oko 1000 logoraša bilo zarobljeno od čega je 800 logoraša razmijenjeno, a 150 logoraša je na zvjerski način mučeno i ubijeno. Kao nestali vode se 50 logoraša.

Halid Masnopita, predsjednik Udruženja logoraša općine Ilijaš, se zahavalio svima koji su svojim prisustvom uveličali obilježavanje Dana logoraša općine Ilijaš.

„Iz godine u godinu okupljamo se na istom mjestu kako bi ukazali na važnost borbe u kojoj smo svi zajednički učestvovali. Prošla je skoro 31. godina, a mi se još uvijek okupljamo i prkosimo onima koji su nas htjeli izbrisati sa lica zemlje. Upravo zato mi je velika čast i zadovoljstvo što danas imam priliku pozdraviti vas i još jednom zahvaliti se što posjećujete ovu, ali i druge manifestacije. Nama logorašima, ali i ostalim udruženjima ova okupljanja predstavljalju značajnu podršku u našem daljem radu“ poručio je Masnopita.

Načelnik Akif Fazlić bio je na čelu delegacije koja je ispred Općine Ilijaš položila cvijeće.

„Preko hiljadu ljudi prošlo je torture logora, 1000 ličnih sudbina, ali naravno i njihovih porodica. Oko 150 logoraša je nažalost izgubilo svoje živote u projektu koji je u tom periodu vođen na području općine Ilijaš, a to je projekat etničkog čiščenja jer svi Bošnjaci i Hrvati su protjerani, a jedan od načina protjerivanja bili su i logori. Svaki deseti građanin ove opštine nesrpske nacionalsnosti je prošao torture logora i onda dobijamo te dimenzije onoga što se desilo. Zbog toga je važno da obilježavamo ovaj datum, ali i sve druge datume koji su govorilo o svemu ovome na početku agresije na BiH i da to prenosimo i još jedanput svjedočimo istini. Istina je ono na čemu možemo graditi bolju budućnost, i da ta istina bude zapisana, te da ima svoje materijalne dokaze, spomen obilježja i da se potvrđuje našim okupljanjima i odavanjem počasti žrtvama, ljudima koji su branili našu državu BiH i to je u konačnici kultura sjećanja, i izgrađivanje nas samih. Ono što je važno jeste da se izgradimo kao ličnosti koji smo dosljedni svoje historije i koji će na bazi tog znanja graditi budućnost i sve ono što nam pruža naša domovina suverena država BiH“ kazao je Fazlić.

Ispred Saveza logoraša BiH prisutnima se obratio Almin Dželilović.

„Ovakva mjesta su obaveza svih nas koji ovu državu osjećaju svojom. Preko 1000 ljudi je zarobljeno, a 150 mučeno i ubijeno i poslije 30 godina traga se za oko 50 logoraša. Moramo poraditi na ovoj obavezi, ali krenuvši prije svega od samog sebe. Ovaj spomenik je svjedočanstvo koje svi mi moramo da poštujemo. Poruka našoj djeci jeste da uče školu poštuju svoje roditelje, nastavnike i da samo znanjem ovu državu možemo održati ovakovom kakva jeste“ rekao je Dželilović.

Učenice JU OŠ “Hašim Spahić” Nedžmina Čutura, Kovač Latifa i Edvin Alić pročitale su literarane radove o sjećanju na logoraše, nakon čega im je Masnopita uručio prigodne nagrade.

U logorima na području cijele Bosne i Hercegovine ubijeno je 30.000 logoraša, 1.100 djece i silovano blizu 25.000 osoba. Ove datume treba obilježavati radi čuvanje istine i onoga što se dešavalo u period 1992. - 1995. godina. Genercije koje dolaze imaju obavezu da sačuvaju sve materijalne dokaze koji govore o jednom vremenu.

U znak sjećanja na progon i ubistvo na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine, među kojima je i 102 ubijene djece, danas je Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš obilježilo Dan bijelih traka.

Zekija Avdibegović, predsjednica Udruženja ističe da je cilj ovog obilježavanja solidarnost sa Prijedorčanima i svim drugih žrtava koje se godinama bore za pravo sjećanja.

“S obzirom na to da 30.godina tragam za svojim nestalim mužem i sinom i vodim žustru borbu, danas se suosjećam sa Prijedorčanima, i želim da ovim obilježavanjem se sjetimo šta se to desilo u periodu od 1992-1995 godine u Prijedoru, ali i čitavoj BiH. Treba da govorimo o onome što se desilo u Prijedoru i da opominjemo buduće generacije da ne smijemo zaboraviti zločine nad bošnjačkim narodom,” poručila je Avdibegović.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima 102 djece, kao i u spomen na 1992. godinu, kada su tadašnje srpske vlasti izdale naredbu da svi građani i građani nesprske nacionalnosti moraju na svoje kuće staviti bijele plahte, a ukoliko izlaze iz kuća moraju nositi bijele trake oko ruke.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.

Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i Dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.

Danas se obilježava Međunarodni dan bijelih traka, u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine, među kojima je i 102 ubijene djece. Na glavnom gradskom trgu u Prijedoru će danas biti obilježen Dan bijelih traka, kao podsjećanje na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama.

Okupljanje učesnika planirano je u 11 sati u Starom gradu u ulici Ahmeta Babića, gdje je trebao biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. U 12 sati je planiran dolazak učesnika na glavni prijedorski trg, gdje će biti održan centralni događaj uz polaganje ruža sa imenima ubijene djece. Polaganjem 102 bijele ruže u obliku kruga, koje predstavljaju čistoću, nevinost i poniznost, svaka sa imenom ubijenog prijedorskog djeteta, roditelji i aktivisti će, bar na jedan dan, izgraditi dugo traženi simbolični spomenik. Inicijativa za izgradnju spomenika prvi put je upućena Gradu Prijedoru 2014. godine, kao molba za priznanjem i sjećanjem na zločin koji se dogodio tokom rata.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima 102 djece, kao i u spomen na 1992. godinu, kada su tadašnje srpske vlasti izdale naredbu da svi građani i građani nesprske nacionalnosti moraju na svoje kuće staviti bijele plahte, a ukoliko izlaze iz kuća moraju nositi bijele trake oko ruke. U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore “Keraterm”, “Omarska” i “Trnopolje” te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti. Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima. Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i Dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.