Gradonačelnik Grada Visoko Mirza Ganić sa direktorom medrese "Osman ef. Redžović" Dženanom Handžićem i vlasnikom komapanije "Semić" Esadom Semićem posjetio je Općinu Ilijaš i sastao se sa općinskim načelnikom Akifom Fazlićem.

Tema sastanka bila je razmjena iskustava između Općine Ilijaš i Grada Visoko sa ciljem uspostavljanja efikasne i transparentne administracije, te ubrzavanje i olakšavanje postupaka u rješavanju zahtjeva građana i privrednika.

Ovom prilikom konstatovana je dobra saradnja između privrednika iz Ilijaša i Visokog. Značajan broj privrednika iz ove dvije lokalne zajednice već su uspostavili međusobnu poslovnu saradnju. Zaključak je da bi obim saradnje mogao biti veći i konkretniji pa se u tom smislu planira organizacija susreta načelnika i gradonačelnika sa privrednicima.

Uvažavajući činjenicu da Ilijaš i Visoko dijele dugu administrativnu granicu koja ih povezuje jedan od prioriteta u narednom periodu će biti definisanje infrastrukturnog povezivanja sa težištem na komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu.

Također jedan od značajanih segmenta buduće saradnje biće u oblastima kulture i sporta. Općina Ilijaš izrazila je interesovanje za dosadašnja iskustva Grada Visokog u oblasti turizma i kreiranju turističke ponude.

Stari grad Dubrovnik kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine nalazi se na području općine Ilijaš. Iz ove lokalne zajednice su za N1 pojasnili šta će u narednom periodu biti urađeno na revitalizaciji ovog lokaliteta i kada će ono biti dostupnije za posjetioce.

Kako je za N1 kazala Sanja Zagorac-Jozić, pomoćnica općinskog načelnika trenutno je aktivan poziv za javnu nabavku radova na revitalizaciji južne kule Starog grada Dubrovnika.

“Procjenjena vrijednost ovog zahvata je 300 hiljada KM, od kojih imamo obezbijeđenih 165.700,00KM, pa je općina planirala po okončanju postupka javne nabavke zaključiti okvirni sporazum sa jednim izvođačem na period od dvije godine, sa zaključivanjem pojedinačnih ugovora u skladu sa obezbijeđenim finansijskim sredstvima. Očekujemo da nedostajuća sredstva obezbijedimo aplicirajući na javne pozive Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstva prostornog uređenja”, objasnila je za N1 Jozić.

S obzirom na to da se radi o izvođenju radova na nacionalnom spomeniku, kako je istakla Jozić, broj potencijalnih ponuđača je manji te je cilj, kako dodaje, da dobiju adekvatnu firmu.

Kada će ovaj nacionalni spomenik biti dostupniji građanima?

Mnogi nisu ni upoznati sa ovim nacionalnim spomenikom, te nas je interesovalo kada će on infrastrukturno biti dostupan posjetiteljima s bozirom na loše trenutno stanje.

“Putna infrastruktura je još uvijek u stanju koje ne podrazumijeva masovnije posjete. Nisu riješena elementarna pitanja sanitarnih čvorova, mjesta za odmor. Lokacija još uvijek ima takav karakter da je privlačna planinarima, brdskim biciklistima i zaljubljenicima prirode. U izradi je studija za proglašenje šireg područja zaštićenim prirodnim područjem, nosilac izrade resorno federalno ministarstvo, što mi kao lokalna zajednica podržavamo iz dva razloga, jer bi tim statusom zaštitili kanjon rijeke Misoče iz koje se općina Ilijaš snabdijeva pitkom vodom, inače spomenik prirodnog naslijeđa, a konačno bi ovo područje, u čijem obuhvatu se nalaze dva nacionalna spomenika dobilo i upravitelja. I treći najvažniji benefit je povratak stanovništva koje je u potpunosti napustilo svoja prijeratna ognjišta i stvaranje mogućnosti za njihov održivi povratak”, objasnila je Jozić za N1.

Trenutno stanje spomenika

Također, N1 je iz Općine Ilijaš dobio dokumentaciju o trenutnom stanju ovog nacionalnog spomenika.

U opisu je navedeno sljedeće: U posljednje vrijeme došlo je do osipanja kamena iz vanjskog plašta preostalih zidova na više mjesta. Na nekim mjestima urušavanja su u donjim dijelovima zidova, iznad kojih su još uvijek očuvani veći dijelovi objekta sa vanjskim plaštom čija je stabilnost sada vrlo upitna. Konstatovano je da postoji značajna prijetnja da se ubrzo obruše i veći dijelovi, čak i cijeli objekti (kula na zapadnoj i istočnoj strani te i istočna strana južne kule koja je znatno ugrožena) što bi rezultiralo potpunim uništenjem spomenika.

Historijat ovog nacionalnog spomenika

Prema onome što nam je poslano iz Općine Ilijaš na području ovog nacionalnog spomenika koji je proglašen još prije 20 godina je od 1972. do 2011. godine vršena eksploatacija kamene rude na kojoj leži grad. To je utjecalo i na sam nacionalni spomenik jer iako je trebalo, kako su naveli iz ove lokalne zajednice nisu vršene mjere zaštite pa je to utjecalo na sam Dubrovnik. Evo detalja o samom gradu kroz historijske crtice koje su nam prezentirane.

U 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo je staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći. U drugoj polovici 14. stoljeća i u 15. stoljeću, Dubrovnik je,zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe. Prvi put se spominje udubrovačkom arhivu, 11. lipnja 1404. godine. Grad je veličine, značaja i stupnja razvoja savojnim i činovničkim naseljem. U takvim gradovima naseljavali su se i pojedini feudalci.Obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopošića sa Nekropolom kneza Batića, teda je bio politički centar župe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadaorodu Mirkovića kome je pripadao i knez Batić.

Izvor: N1

U toku su radovi na izmještanju vodovodne mreže u Ilijašu na lokalitetu Banovac. "U svrhu stvaranja uslova za izgradnju novih stambenih jedinica – lamela i garažnog prostora na Banovcu bilo je neophodno izmjestiti trasu vodovoda koja je prolazila po sredini parcela na kojima će se graditi pomenuti objekti", kazao ja Aziz Fazlić pomoćnik načelnika u službi za saobraćaj, stambeno-komunalne poslove i građenje. Projekat izmještanja koštat će cca 65.000 KM. Radove finansira Općina Ilijaš dok je izvođač JKP “Vodostan“ d.o.o. Ilijaš.

U sportskoj dvorani Javne ustanove „Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš“ održano je općinsko takmičenje iz nastavnog predmeta tjelesni i zdravstveni odgoj – odbojka. Takmičilo se devet ekipa (četiri ekipe učenika i pet ekipa učenica) iz pet osnovnih škola sa područja općine Ilijaš.

Takmičare i takmičarke je pozdravio i upoznao ih sa propozicijama takmičenja predstavnik Općine Ilijaš Meho Gljiva, a potom se obratio i predsjednik Komisije za realizaciju takmičenja Fuad Ražanica. U kategoriji učenica prvo mjesto osvojila je ekipa OŠ ”Hašim Spahić”. Drugo mjesto pripalo je oš "Srednje" i treće mjesto zauzela je ekipa OŠ "Podlugovi". U kategoriji učenika prvo mjesto je zauzela ekipa OŠ "Podlugovi". Drugo mjesto osvojio je tim OŠ "Srednje" i treće mjesto OŠ "Stari Ilijaš".

Prvoplasirane ekipe OŠ ”Hašim Spahić” i OŠ "Podlugovi" kao pobjednici općinskog takmičenja predstavljat će općinu Ilijaš na kantonalnom takmičenju. Općina Ilijaš je učenicima i učenicama osigurala užinu i osvježenje, te za osvojena prva tri mjesta medalje i paehare.

U okviru druge faze Projekta općinskog okolišnog upravljanja (MEG II) u Općini Ilijaš je održana radionica na temu unaprijeđenje funkcije e-uprave između uprave i građana, te između uprave i privatnog sektora.

Radionicu je održao eksterni MEG konsultant za uposlenike Općine Ilijaš zadužene e-registar i digitalnu komunikaciju sa privatnim sektorom, te građankama i građanima, potom za sve pomoćnike načelnika i šefove službi, vijećnike i vijećnice, predsjedavajuću OV, sekretara OV i koordinatoricu MEG projekta Općine Ilijaš.

Projekat općinskog okolišnog upravljanja (MEG II) se implementira u 31 jedinici lokalne samouprave, a zajednički ga finansiraju Vlada Švicarske, Švedska i Vlada Češke Republike, kao i Evropska unija u BiH kroz svoj IPA II fond, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Općinsko vijeće Ilijaš održalo je danas tematsku sjednicu o temi „Informacija u vezi izgradnje apartmanskih naselja na području općine Ilijaš“. Sjednicu je vodila predsjedavajuća Alma Mešić.

U uvodnom izlaganju pomoćnica načelnika u Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Meliha Avdibegović ukratko je obrazložila temu. "Godina 2012-2013 je period kada se počinje razgovarati o novim naseljima-apartmanskog tipa i kada potencijalni investitori, tada pojedinačni slučajevi, dolaze u općinu liijaš i interesuju se za izgradnju više objekata na većim katastarskim površinama. Svakako smo investitore i željeli zadržati u llijašu, razmišljajući o povoljnostima koje bi se mogle desiti ukoliko se ostvare ideje istih. Jedna smo od Općina koja je na prvom zahtjevu za izgradnju naselja, (naselje Popovići) zauzela zakonom propisan stav i proveli proceduru, koja se provodi i danas. Jedina smo Općina, Služba u Kantonu Sarajevo koja, po službenoj dužnosti od eksternih učesnika u postupku, pribavlja sve potrebne saglasnosti i dokumentaciju za investitora, osim postupka za krčenje šume, pretvaranje šumskog u građevinsko zemljište, koji zahtjev sam podnosi Ministarstvu za privredu Kantona Sarajevo, a kako je definisano Zakonom o šumama. Nepotpun zahtjev investitora, neadekvatna dokumentacija, povrat projektne dokumentacije na ispravku, dopunu, pribavljanje saglasnosti po službenoj dužnosti, cijepanje parcele i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, plaćanje naknade su najčešći razlozi prekoračenja zakonskih rokova kod izdavanja dokumentacije o građenju. Trebamo biti ponosni na činjenicu da smo primjer kako smo riješili način izgradnje apartmanskih naselja, a to je postupak prepoznat ne samo u općini llijaš, nego i drugim općinama u Kantonu, višim nivoima vlasti pa i drugim kantonima. Potrebno je odvojiti planiranje i izgradnju, jer su to dva različita pojma, izgradnja treba i mora da bude odraz planiranog, a ne izgradnja po želji. Prostor je najveće bogatstvo jedne općine, drżave i treba ga pažnjom dobrog domaćina planirati i čuvati, a jedini ispravan način je donošenje Planske dokumentacije koja će po usvajanju biti Zakon za izgradnju. Stoga težimo da što više planske dokumentacije usvojimo. To bi trebao da bude cilj svih nas", kazala je pomoćnica načelnika Meliha Avdibegović. 

Informacija sadrži i spisak cjelokupne složene procedure od pojavljivanja zainteresiranih subjekata za izgradnju apartmanskih naselja do samog čina početka izgradnje, kao i spisak, dosad usvojene planske dokumentacije, odnosno, pregled usvojenih regulacionih planova, pregled usvojenih planova parcelacije, planove u izrade i planove za koje su pokrenute inicijative za izradu plana.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić je dodatno obrazlažući ovu temu kazao da su prostorno planska dokumentacija, katastar i imovinsko-pravni odnosi osnovni uslov za dalji razvoj jedne lokalne zajednice, za stvaranje poslovnog ambijenta koji će lakše privlačiti potencijalne investitore. Napomenuo je i da je prostorni plan KS za područje Ilijaša istekao, kao i urbanistički planovi i nema naznaka pokretanja izmjene, a potrebno je donošenje novih planova.

"Općina Ilijaš nikada nije prodala zemlju u svom vlasništvu za izgradnju apartmanskih naselja i postupala je vrlo rigorozno u skladu sa svim procedurama i propisima, što često nije nailazilo na odobravanje investitora kojima je taj proces izgledao dug i komplikovan", naveo je, između ostalog, načelnik Fazlić.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila su pitanja i diskusija vijećnika o (ne)opravdanosti postojanja apartmanskih naselja. Rasprava je na kraju rezultirala donošenjem sedam zaključaka, koji su vijećnici većinom glasova, usvojili.

Zaključci su sljedeći:

1. Preporučuje se svim političkim predstavnicima Općine Ilijaš, koji djeluju u Kantonu Sarajevo, da urgiraju konačno donošenje novog Urbanističkog plana za urbano područje Ilijaš koji je istekao 2015. godine, kao i pokretanje donošenja izmjena ili novog Prostornog plana Kantona Sarajevo.

2. Uputiti inicijativu Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, da pokrene proceduru za donošenje Odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata na području Kantona Sarajevo ili da pokrenu izradu novog Zakona o legalizaciji.

3. Traži se od načelnika Općine Ilijaš, nadležne službe, odnosno Službe za saobraćaj, stambeno-komunalne poslove i građenje, kao i urbanističko-građevinskog inspektora Općine Ilijaš, da sagledaju stanje bespravno izgrađenih objekata na području općine Ilijaš, koji su izgrađeni shodno donesenim Regulacionim planovima ili Planovima parcelacije, poslije isteka roka za legalizaciju, kako bi se isti mogli legalizovati, kada bude donesena, odnosno kada stupi na snagu Odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata na području Kantona Sarajevo.

4. Traži se od načelnika Općine Ilijaš i Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, da za pojedine Regulacione planove ili Planove parcelacije pokrenu inicijativu za izmjenu istih, kako bi ih učinili bolje provodivim.

5. Zadužuje se načelnik Općine Ilijaš, da kapacitira službe nadzora i inspekcije, kako bi u potpunosti kontrolisali procese vezane za izgradnju objekata i korištenje postojeće i izgradnju nove infrastrukture na području općine Ilijaš, s obzirom na nizak stepen realizacije donešenih planova i očekivanih aktivnosti investitora.

6. Zadužuje se općinski načelnik da definiše modalitete finansiranja sanacije oštećenja na putevima do lokacija izgradnje apartmanskih naselja u roku od 30 dana.

7. Traži se od načelnika Općine Ilijaš i Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, da se ubuduće prilikom zaprimanja zahtjeva za izradu Regulacionih planova ili Planova parcelacije na području općine Ilijaš u potpunosti sagleda ozbiljnost investitora, lokacija za koju se donosi Regulacioni plan ili Plan parcelacije, kao i interes Općine Ilijaš za donošenje istog.