Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo već duži niz godina putem Odluke o dodjeli jednokratnih novčanih pomoći u propisanom postupku građanima Kantona Sarajevo dodjeljuje navedene jednokratne pomoći.

U cilju sprječavanja širenja dezinformacija te pravilnog i pravovremenog informisanja građana Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice obavještava građane da se NE DISTRIBUIRAJU sredstva Europske unije. Zbog pogrešno plasiranih informacija u javnosti, iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS ističu da se podnošenje zahtjeva i dodjela sredstava vrše na osnovu Odluke o dodjeli jednokratne novčane pomoći u budžetskoj 2023. godini (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 22/23), kao i prethodnih godina, dodjeljuje jednokratna pomoć građanima iz planiranih budžetskih sredstava Ministarstva za ovu namjenu.

Mole se građani da prilikom podnošenja molbe za jednokratnu novčanu pomoć prikupljaju samo onu dokumentaciju koja je navedena u Kriterijima za dodjelu jendokratnih novčanih pomoći u budžetskoj 2023. godini kao i Odluci o dodjeli jednokratne novčane pomoći u budžetskoj 2023. godini.

U prilogu možete preuzeti:

Na Koritima je 18. juna upriličen program obilježavanja Dana sjećanja na šehide i civilne žrtve rata ovog sela, kojem je prisustovao i Općinski načelnik Akif Fazlić.

Program je počeo intoniranem državne himne, a zatim je ašere iz Kur'ana proučio Abid ef. Avdukić, te su prisutni učenjem Fatihe ili na drugi prigodan način odali počast onima koji su za odbranu i slobodu herojskih Korita dali svoje živote. Spomen obilježje na Koritima sagrađeno je u znak sjećanja na 16 poginulih šehida i jednu civilnu žrtvu rata ovog mjesta. Predstavlja trajni podsjetnik na šehide herojskih Korita koji su svoje živote dali za vrijeme Odbrambeno-oslobodilačkog rata 92-95. godine.

Akif Bešlija, najzaslužniji za ideju i realizaciju projekta spomen obilježja na Koritima, istaknuo je da je godišnji obilazak ovog spomen lokaliteta i odavanje počasti najmanji doprinos koji možemo dati za sjećanje na najhrabrije sinove.

-Otkad smo izgradili ovaj spomenik kao trajni podsjetnik na naših 17 hrabrih šehida koji su dali svoj život, svake godine dolazimo i to je najmanje što možemo, jer oni su dali mnogo više i zaslužuju mnogu više. Nadam se da ćemo naći i nove načine da ih se više prisjećamo i odajemo počast kako ovdje, tako i na drugim mjestima. Ja sam ponosan na ovo spomen obilježje, koje je prošle godine doživjelo dodatnu rekonstrukciju, natkrivanje i uređenje, tako je dodatno zaštićeno i sačuvano za budućnost. Najbolje od svega da je prilazni asfaltni put do spomen obilježja u dužini od četiri kilometra urađen, što nikada nije bilo prije rata, te se nadam da su i mještani Korita zadovoljni, kazao je Akif Bešlija.

Za nesebično zalaganje u projektu izgradnje spomen obilježja na Koritima ovom su prilkom priznanje dobili Akif Bešlija, predsjednik Organizacionog odbora, a za finansijsku podršku načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

Načelnik Fazlić naglasio je herojsku ulogu sela Korita u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 92.-95. godina. – Nalazimo se na teritoriji herojskog mjesta, na ovom teritoriju vodile su se cijele četiri godine presudne bitke za slobodu i opstojnost države BiH, ovaj plato iza Korita  bio je presudan za odbranu države i ulazak u mir koji je donio nezavisnu, međunarodno priznatu državu BiH. Lijepo je vidjeti zastave koje se ovdje vihore i moramo se okretati prema njima i formirati naše karaktere u skladu sa onim što one predstavljaju, a to je patriotizam, saznanje da svaki dan moramo nešto uraditi za svoju domovinu i njen napredak i raduje da smo iz godine u godinu u sve većem broju na ovom obilježavanju. Važno je i da sve više ljudi dolazi na Korita, vraćaju se, obrađuju svoju zemlju i time je veća naša obaveza da dodatno infrastrukturno razvijamo ovo područje kao i dosad, podcrtao je načelnik Fazlić.

Polaganjem cvijeća prisutnih delegacija završen je prvi dio obilježavanja Dana sjećanja na šehide i civilne žrtve rata „Korita 92-95“ nakon čega je na dovištu Starčevina proučen tradicionalni tevhid i dova.

Još jedna generacija sjajnih ljudi, maturanata Srednjoškolskog centra „Nedžad Ibrišimović“  Ilijaš ispraćena prigodnom svečanošću u Sportskoj dvorani Ilijaš, kojoj je prisustvovao i Općinski načelnik Akif Fazlić.

Poruku ovogodišnjim maturantima poslao je i direktor Srednjoškolskog centra „Nedžad Ibrišimović“ Amir Džafo:

–Za svaku generaciju kažu da je posebna i jeste, a za mene ova posebna iz nekih roditeljskih razloga. A ako pričamo o porukama želim da budete građani svijeta, da budete otvorenog uma, da prihvatate svijet oko vas, da imate dovoljno znanja da vjerujete u sebe,budete izuzetni, prihvatate druge i drugačije,  da imate i hrabrosti priznati da je neko bolji od vas, kazao je, između ostalog, Džafo zahvalivši se učenicima, uposlenicima, građanima općine Ilijaš za podršku radu Srednjoškolskog centra „Nedžad Ibrišimović“.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, ovaj put našao se i ovaj put u ulozi roditelja, jedan od maturanata je njegov sin Emir, a prije nekoliko godina bila je i kćerka.

-Kao roditelj sam večeras sretan i ponosan, čestitam svim maturantima, posebno njihovim roditeljima, ali i profesorima, te poručujem ovim mladim ljudima da ćemo kao roditelji, profesori, kao lokalna zajednica i dalje biti uz njih da ih podržimo u njihovim planovima, željama i ambicijama i svima želim puno uspjeha i sreće, poručio je načelnik Fazlić.

I ove godine nagrađeni su najbolji, sjajni učenici sa prosjekom 5,0  i primjernim vladanjem sve četiri godine, a to su: Šaćir Mešetović, Ilma Nahić, Sendin Pašović iz Informatičke gimnazije, a iz Opće gimnazije Amina Ahmić, Amna Opačin koja je prvi put u historiji škole u toku jedne godine završila dva razreda i Emina Pušina.

U ime učenika obratio se Sendin Pašović, koji se prije svega, zahvalio učiteljima u osnovnoj školi, nastavnicima, kao i profesorima, razrednicima, direktoru Džafi, načelniku Fazliću kazavši da je Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ učenicima ponudio slobodu izbora, švedski sto znanja, ali najvažnije od svega odgoj kako bi postali časni i pošteni ljudi poput svojih profesora.

Odluka o preliminarnim rezultatima izabranih lista članova Savjeta mjesnih zajednica Općine Ilijaš

• Odluku o preliminarnim rezultatima izabranih lista članova Savjeta mjesnih zajednica Općine Ilijaš možete preuzeti ovdje ovdje.

Na konferencija "Opći izbori 2022. - Izazovi i naučene lekcije" Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dodijelila je Zahvalnicu Velidu Fazliću bivšem predsjedniku Općinske izborne komisije Ilijaš za pružanje tehničke pomoći u aktivnostima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na provođenju izbora.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uz finansijsku podršku Vijeća Evrope i Misije OSCE u Bosni i Hercegovini, a uz logističku podršku Udruženja izbornih zvaničnika u Bosni i Hercegovini (UIZBiH) organizovala je jučer i danas postizbornu konferenciju u cilju pružanja prilike svim relevantnim sagovornicima izborne administracije za ocjenu rada tokom Općih izbora u oktobru 2022. godine.

Fokus konferencije bio je analiza kako su organizovani i provedeni Opći izbori u Bosni i Hercegovini u 2022. godini.

Konferencija je okupila više od 200 učesnika - predstavnika općinskih/gradskih izbornih komisija iz 143 općine/grada u BiH, predstavnike zakonodavnih organa Bosne i Hercegovine, izborne stručnjake iz zemlje i inostranstva uključujući predstavnike Vijeća Evrope, OSCE BiH, OSCE/ODIHR, Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope, Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE), Delegacije Evropske unije, Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES), Ureda Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), predstavnike nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini i medija.

Završeno je deminiranje dijela zaštićenog pejzaža Bijambare, tačnije lokaliteta Tirića Bara. Ovaj deminerski zadatak je samo jedna od nekoliko faza u okviru projekta MSP Kozlovac koji obuhvata preko dva miliona metara kvadratnih teritorije. Zadatak je obavljen metodom tehničkog izviđanja, a pronađeno je 28 protupješadijskih mina (PMR-2A), 26 pješadijskih mina tzv. pašteta (PMR-2), tri pješadijske mine (PMA), sedam protupješadijskih mina usmjerenog rasprskavajućeg djelovanja (MRUD), pet fugasa (kombinacija tenkovske mine i granate) i devet kasetnih bombi.

Predstanici Federalne uprave civilne zaštite danas su, kao izvođač radova, upoznali predstavnike Općine Ilijaš sa granicama tehnički izviđene površine. "Projekat Kozlovac je podijeljen u nekoliko faza ili istraga. Jedna od istraga je ova današanja koju smo predali krajnjem korisniku Općini Ilijaš. Na cjelini je redukovano 29.190 metara kvadratnih, a očišćeno je 16.949 metara kvadratnih. Ovo je jedna od najzahtjevnijih istraga iz razloga što je došlo do pomjeranja mina od strane Sarajevo – šuma i lokalnog stanovništva. Koristim ovu priliku da upozorim loklano stanovništvo da se ne kreće za vrijeme aktivnosti deminiranja na lokalitetu gdje mi obavaljamo zadatak. Također upozoravam lokalno stanovništvo i berače gljiva da ukoliko pronađu mine i neeksplodirana ubojita sredstava samoinicijativno ne poduzimaju ništa već da odmah obavijeste nadležne obučene i specijalizirane organizacije u BiH", kazao je Nihad Bužo vođa tima Federalne uprave civilne zaštite.
Granice očišćene površine definisane su i propisno obilježene, a iz FUCZ apeluju na građane da ne vrše pomjeranje oznaka.

Deminiranje Kostrače

Još jedan projekat deminiranja na području općine Ilijaš završen je jučer. Riječ je o projektu Kostrača I u mjesnoj zajednici Mrakovo površine 36.772 metara kvadratnih. U pitanju je minirani prostor koji je teritorijalno najbliže nekom naseljenom području općine Ilijaš.

Projekat je izradio BHMAC, a finansirala ga je Američka ambasada u saradnji sa Međunarodnim fondom za deminiranje (ITF). Općina Ilijaš je obezbjedila prilaz lokaciji kao i tehničku podršku timu za deminiranje. Radove na deminiranju izvodila firma "UEM" iz Hađića.

"Zadatak je obavljen metodom tehničkog izviđanja. Pronađeno je pet nagaznih mina, tri potezne mine, tri kasetne bombe i šest NUS-eva. Uništavanje pronađenih mina izvršila je Federalna uprava civilne zaštite na licu mjesta", rekao je Edhem Ibrahimović interni kontrolor u firmi "UEM".

Obilježavanje očišćene teritorije je završeno po standardu, a građani se mole da ne vrše pomjeranje oznake.

Minska situacija u BiH i općini Ilijaš

U Bosni i Hercegovini je do danas pronađeno preko 136.000 minsko-eksplozivnih sredstava. Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1.766 osoba (u općinii Ilijaš sedam osoba) od čega 617 smrtno (u općini Ilijaš dvoje djece). Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno stradala).

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 966 km2 ili 1,97% u odnosu na ukupnu površinu BiH (od toga općina Ilijaš ima 23 kvadratna kilometra, odnosno 7,3% od ukupne teritorije općine ili 2,3% minsko sumnjive povšine BiH). Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu (dok je općina Ilijaš među najzagađenim općinama u BiH).

"Uzrok ovolikog broja minsko sumnjive teritorije je linija ratnih sukoba 1992-95 koja je presjecala općinu ilijaš cijelom svojom dužino počev od Lješeva – Staro Selo i granicom općine, Salkanov Han, Popovići, Haluge, gdje se iznad starog vodozahvata granica spuštala u kanjon Misoče i produžavala na reon Ravnog Nabožića – Nabožića prelazila preko naselja Taračin Do, Solakoviće i ponovo se penjala gredom Lipa, Brda, Jasen, Polom i vezala se za naselja Stomorine, Lađeviće, Buljetovina, Hadžići, Drinčići, Šehići, preko Kozlovca, Bijambara, Krivajevića, do naselja Gajine, gdje je ta linija iznosila preko 40 kilometara", rekao je Jasmin Šuvalija koordinator za deminiranje u službi civilne zaštite Općine Ilijaš.

Ogroman je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja. Krajem prošle godine BiH je produžen rok za uklanjanje preostalih minsko-eksplozivnih sredstava do 2027. godine u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH.