• ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba

oficijelna internet prezentacija općine Ilijaš
U Potočarima klanjana dženaza za 35 žrtava genocida Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Srijeda, 11 Srp 2018 12:31

dzenaza potocari Nakon komemoracije, obraćanja zvanica, polaganja cvijeća i odavanja počasti svim žrtvama genocida te izvođenja Inferna, klanjana je kolektivna dženaza te se pristupilo ukopu 35 žrtava srebreničkog genocida u Memorijalnom centru Potočari.

Dženazu je predvodio reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Nakon dženaze uslijedilo je čitanje imena i prezimena 35 žrtava koje će biti ukopane na mezarju u Potočarima. 

Danas su u Potočare stigle hiljade ljudi iz cijele BiH, zemalja regije i svijeta. Među zvanicama su bili predstavnici svih nivoa vlasti iz BiH te čelnici ambasada i drugih institucija iz zemlje i inozemstva.

Reis Kavazović je nakon dženaze proučio dovu šehidima genocida. Zatim je uslijedilo iznošenje tabuta iz Musale. Porodice i prijatelji stradalih žrtava te prisutni na dženazi na rukama su nosili tabute do mezarja dok su čitana imena ubijenih žrtava.

Dženaza je ove godine klanjana za 35 žrtava čiji nekompletni posmrtni ostaci su pronađeni u brojnim izmještenim masovnih grobnicama.

Izvor: Agencije

 
Sastanak predstavnika Općine Ilijaš i Fondacije Mreža – poboljšanje rada društvenog centra u Mrakovu Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Srijeda, 11 Srp 2018 12:15

mz mrakovo drustveni centarU prostorijama društvenog centra u Ilijašu, u okviru mjesne zajednice Mrakovo, danas je održan sastanak rukovodstva ovog centra sa predstavnicima Općine Ilijaš i Fondacije Mreže.

Tokom ove posjete, imali su priliku da razgovaraju o trenutnim i budućim aktivnostima ovog društvenog centra, te kako motivisati sugrađane da se priključe ili započnu sa aktivnostima za poboljšanje života u lokalnoj zajednici, ali i da razmjene primjere dobrih praksi iz drugih centara.

Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“, kojeg zajednički finansiraju Vlada Švicarske i Vlada Švedske. Projekat implementira UNDP BiH.

 
Obilježavanje 23. godišnjice genocida u Srebrenici Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Srijeda, 11 Srp 2018 11:25

srebrenica potocari Danas će u Memorijalnom centru u Potočarima biti ukopano 35 žrtava genocida, koji je počinjen prije 23 godine u Srebrenici. Tabuti s posmrtnin ostacima žrtava koje će biti ukopane su uneseni u Memorijalni centar.

Njih su iz nekadašnje tvornice akumulatora, gdje su doneseni dan ranije, iznijeli učesnici Marša mira i maratona, koji su se tokom dana okupili u Potočarima, Srebreničani koji su preživjeli genocid te rodbina i prijatelji žrtava.

Posmrtni ostaci opremljeni su u Visokom, odakle su na kamionu prevezeni do Potočara, do konačnog ukopa, nakon više od dva desetljeća.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Vesid (Hasan) Ibrić, rođen 1979. godine, a u vrijeme ubistva imao je 16 godina. Osim njega, još tri maloljetnika bit će ukopana na ovogodišnjoj dženazi.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je Šahin (Šaban) Halilović, rođen 1924. godine, koji je u vrijeme ubistva imao 71 godinu.

Smiraj za 6.575 žrtava 

Bit će ukopana i jedna žena, Remzija (Salih) Dudić, koja je u vrijeme ubistva imala 20 godina, a rođena je 1975. godine. Ubijena je u koloni koja je otišla preko šume tražeći put do slobodne teritorije te će biti ukopana zajedno sa svojim mužem Nijazijom, koji je bio dvije godine stariji od nje.

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalazi se skoro 170 identificiranih žrtava, ali uglavnom zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka porodice se još nisu odlučile za ukop. Među njima su 43 osobe zvanično identificirane i DNK analizom i od porodica, a ostali samo na temelju DNK analize.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.575 žrtava genocida, a traga se za još oko 1.000.

Izvor: Agencije

 
Akademija povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Utorak, 10 Srp 2018 11:28

akdemija pocetnaU okviru manifestacije “Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine” sinoće je u kino sali Kulturno – sportskog centra u Ilijašu održana Akademija povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida nad građanima BiH koji su u tom periodu živjeli u “zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica”.

Gost predavač bio akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić koji je u obraćanju prisutnima dao akcenat na presudu Internacionalnog suda pravde u Hagu kojom je 26. februara 2007. godine presuđeno da su vojska i policija Rebublike Srpske osmislile i izvršile genocid u Srebrenici.

"Internacionalni sud pravde u Hagu nije sud koji je formiran ad hoc i koji je sudio ratnim zločincima, nego je to stalni sud koji je stvoren 1945. godine, a počeo sa radom 1946. godine. To je sud koji je prije 11 godina donio presudu da su vojska i policija tzv. Rebublike Srpske osmislile i izvršile genocid u Srebrenici. Moram reći da mi je nejasno kako je moguće da i danas postoji tvorevina tzv. Republika Srpska. To naprosto vrijeđa pravo i sve druge univerzalne kodove morala.

suad kurtcehajic2BiH je izgubila dio presude kojim Srbija i Crna Gora nisu presuđene za genocid, ali jesu za njegovo nesprećavanje, ali za BiH je možda i značajni dio presude koji kaže da su institucije tzv. Republike Srpske osmislile i izvršile genocid u Srebrenici. Kada je konstruiran mirovni sporazum u Daytonu presuda o kojoj govorim nije postojala. Pa je tako u Daytonu počinjena velika greška internacionalne zajednice, naime utemeljena je konstrukcija BiH gdje postoji entitet RS. Nakon presude se trebalo dovesti u pitanje njegovo postojanje i opstanak.

Simon Wiesenthal je dao proširenu definiciju genocida i on kaže da genocid nije samo učinjen genocid, nego navikavanje žrtve da posljedice genocida prihvate kao normalne. Navikavanje Bošnjaka da prihvate tzv. Republiku Srpsku nakon presuđenog genocida kao nešto normalno je također genocid.

Institucije i političke opcije u BiH moraju tražiti da se ono što je stvoreno na genocidu mora deinstalizirati. Presuda suda je jača od internacionalnog ugovora, te se mora naći mehanizam da se tzv. RS ukine", rekao je Kurtćehajić.

U toku govora akademik je govorio i o visokom predstavniku u BiH, njegovoj nemoći da sankcionira antidejtonsku retoriku, te državotvornoj svijesti bošnjačkog naroda.

akademija 2"Visoki predstavnik bi morao da napokon pokaže crveni karton Miloradu Dodiku, ali on nema petlje i snaga za taj potez. Inzko će biti odgovoran za sve buduće negativne posljedice u BiH, jer je zadužen da spriječi antidejtonsku aktivnost, a to ne čini. Kada bismo Dodikovu antidejtonsku aktivnost usporedili sa fudbalom izgledalo bi kao da igrač udari sudiju u glavu, a ovaj se ne usuđuje da mu pokaže crveni karton.

Bošnjački narod jedini je platio cijenu genocidu na području bivše Jugoslavije. I u tom pogledu mora biti odgovoran da posjeduje i razvija državotvornu svijest. Nažalost bošnjački narod ima najmanje razvijenu državotvornu svijest. Potrebno je kontinuirano raditi na tome da se takvo stanje popravi. Da se ubuduće ne bi desilo da cijenu plaćamo glavama bolje je da te glave koristimo za učenje, a sa utvrđenim znanjem puno lakše ćemo braniti sebe i svoju državu", kazao je Kurtćehajić.

Na Akademiji je dodijeljena plaketa općinskom načelniku i predsjedniku Organizacionog odbora manifestacije Akifu Fazliću koji je dugogodišnji prijatelj svih onih koje je tragična sudbina dovela na tlo općine Ilijaš.

nacelnik fikreta hodzic3Fazlić je u obraćanju naglasio kako će Općina Ilijaš učiniti sve da generacije koje dolaze nauče istinu koja se desila u periodu odbrane BiH.

"Istina je najvažnija, ona je najbolji putokaz, ona pripada dobrim, poštenim i pravednim ljudima i zbog toga smo dužni prenosti je. Nažalost 11. juli 1995. godine upisan je u historiju velikih sramota čovječanstva. Danas želimo kazati da je Srebrenica i dalje živa, te da ničija savjest neće biti mirna dok srebrenička majka pati, dok Bošnjak u Republici Srpskoj nema pravo na svoj jezik i dok bošnjačka djeca uče da su dželati bili heroji. Imamo obavezu da na civilizacijski način promijenimo i pokrenemo savjest i svijest svih ljudi. Sreberenica mora biti zvijezda koja budi savjest i nadu i koja je opomena čovječanstvu da se nikada i nikome ne ponovi", rekao je Fazlić.

Plaketa za izuzetan doprinos je dodijeljene i Fikreti Hodžić kao dugogodišnjoj članici manifestacije „Dani sjećanja - Srebrenica 11. juli 1995. godine“.

akademija performansAlma Omerović, predsjednica podobora za organizaciju Akademije podovom 23. godišnjice genocida u Srebrenici je kazala da od način na koji ćemo sjećanje prenijeti budućim generacijama zavisit će i trajanje i kvalitet tog sjećanja.

"Ono na čemu mi radimo jeste da kulturu sjećanja gajimo na poseban način, odnosno da činjenično prikazujemo šta se to desilo i zašto treba da pamtimo zločine. Kada bismo 364 dana u godini govorili šta se desilo u Srebrenici bilo bi opet malo. Srebrenica je općeprihvaćeni simbol agresije  na BiH, ali i simbol ljudskog stradanja kao i anticivilizacijske politke Europe na kraju 20. stoljeća. Možda i najteže pitanje s kojim se suočava jedna zajednica nakon pokušaja njenog potpunog uništenja jeste i pitanje kako pamtiti Srebrenicu i zločin ovakvih razmjera", kazala je Omerović.

Gost akademije bio je i Amir Šećić, autor knjige “Teško da sam bio dijete”. Šećić je knjigu posvetio tragično nastradalom ocu Ibrahimu koji je ubijen u srebreničkom genocidu i kojeg nikada nije upoznao. Ona svjedoči o njegovoj pobjedi nad nesretnim okolnostima, preprekama i životnim iskušenjima koja je prošao nakon što ga je kao bebu majka ostavila, a uprkos svemu ostao je častan i pošten, i takav s ponosom nosi prezime svog oca.

Mahir Dević, predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš kazao je kako je razvijanje kulture sjećanja cilj Akademije.

"Večerašnja Akademija je uvedna kao praksa u protekih nekoliko godina jer cijenimo da je, posebno u prisustvu mladih, izuzetno značajno njegovati kulturu sjećanja kako nam se ponovo ne bi desio genocid", kazao je Dević.

1793758067327943Prigodnim kulturnim programom Akademiju su obogatili glumac Mirza Mušija, pijanistica Dženana Šehanović Sarajlić i solistca Adelisa Merdžić. Performansom i učenjem ilahija se predstavio i hor džemata Podlugovi.

Za ovogodišnju dženazu u Potočarima identifikovano je 35 žrtava i za čiji je ukop data saglasnost članova porodica. Među identificiranim žrtvama najmlađi je Vesid Ibrić, koji je u vrijeme genocida imao 16 godina, dok je najstarija žrtva Šahin Halilović, rođen 1924. godine. Ramzija Dudić koja je bila u šestom mjesecu trudnoće i njen suprug Nijazija Dudić 11. jula će pronaći smiraj u Potočarima.

U Centru za identifikaciju se nalazi još 175 identifikovanih nekompletnih tijela, a traga se za više od 1.000 ubijenih.

 
Tužna kolona s posmrtnim ostacima 35 žrtava srebreničkog genocida ispraćena iz Ilijaša Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Ponedjeljak, 09 Srp 2018 11:19

ispracaj posmrtnih ostatakaKamion s posmrtnim ostacima 35 žrtava srebreničkog genocida ispraćen je iz Ilijaša, u 10:30 sati sa platoa KSC Ilijaš odakle je tužna povorka nastavila put prema Sarajevu, te će se ista uputiti prema Memorijalnom centru u Potočarima.

Tužnu povorku ilijašani su ispratili uz učenje Kur'ana sa munare džamije u Ilijašu i učenje dove i Fatihe. Djeca su na kamion stavila ruže te pustili balone sa imenima žrtava, u bijeloj boji koja simbolizira nevinost, baš kao što su i žrtve nevine ubijene.

ispracaj posmrtnih ostataka ilijasZa ovogodišnju dženazu u Potočarima identifikovano je 35 žrtava koje su identifikovane u proteklom periodu i za čiji je ukop data saglasnost članova porodica.
Među identificiranim žrtvama najmlađi je Vesid Ibrić, koji je u vrijeme genocida imao 16 godina, dok je najstarija žrtva Šahin Halilović, rođen 1924. godine.

Ramzija Dudić koja je bila u šestom mjesecu trudnoće i njen suprug Nijazija Dudić 11. jula će pronaći smiraj u Potočarima.

U Centru za identifikaciju se nalazi još 175 identifikovanih nekompletnih tijela, a traga se za više od 1.000 ubijenih.

Izvor: radioilijas.ba

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
OPĆINA ILIJAŠ
Strategija razvoja
Vizija razvoja
Vodić kroz općinu
Konkursi/Oglasi/Pozivi
Općinsko vijeće
Budžet
Javne nabavke
Plan kapitalnih investicija
Postavite pitanje
Uprava Općine Ilijaš
Mjesne zajednice
Projekat LIFE

E-REGISTAR
administrativnih postupaka

 

 

Informacija
o Kreditno Garantnom Fondu Serda

e-uprava
INFO

ADRESA:
126. Ilijaške brigade, br.6
71 380 Ilijaš

TELEFON:
+387 33 58 06 20

E-MAIL:
info@ilijas.ba

RADNO VRIJEME
07:45 - 16:15

RAD SA STRANKAMA:
08:00 - 16:00


 

Sve informacije o Vašim zahtjevima možete dobiti na Info Desk-u (Info Pultu) Općine Ilijaš.

Na Info Desk-u ćete dobiti detaljna upustva, vodiće za ostvarivanje Vaših zahtjeva, kao i tipske obrasce zahtjeva.

Info Desk se nalazi na ulazu u glavnu zgradu Općine Ilijaš.

Više informacija na:
Telefon: +387 33 58 06 20
E-mail: info@ilijas.ba

 

 

Program rada OV Ilijaš

pdfsmall
 Program rada Općinskog vijeća Ilijaš za 2018.godinu

Budžet Općine Ilijaš 2018
.

URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA POTREBE RASPISIVANJA JAVNOG POZIVA U SVRHU DODJELE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA IZGRADNJU INDIVIDUALNIH STAMBENIH OBJEKTA NA LOKALITETU NOVO NASELJE "ALIĆA GAJ" 

Skica

Poster

BROJAČ POSJETA
'
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas145
mod_vvisit_counterJuče1352
mod_vvisit_counterOva sedmica145
mod_vvisit_counterOvaj mjesec28423