Zdravstvo

    Svako ljudsko biće ima pravo na najviše dostižne standarde fizičkog i mentalnog zdravlja, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Međutim, jedno od općepogrešnih shvatanja prava na zdravlje je “pravo da budemo zdravi”. Postizanje najviših standarda zdravlja podrazumijeva stručno osoblje i socio-ekonomske preduslove, kao i resurse koje država ima na raspolaganju. U tom smislu, jasno je da vlade i niži nivoi vlasti ne mogu osigurati zaštitu od svakog uzroka lošeg zdravlja, ali su dužni obezbijediti, koristići sva dostupna sredstva, uspostavljanje funkcionalnog sistema zdravstvene zaštite uz adekvatne ustanove, usluge i uslove koji će svima osigurati jednake mogućnosti uživanja najvišeg dostupnog nivoa zdravlja u datom okruženju. Ovo, između ostalog, znači da zdravstvene ustanove, lijekovi i usluge moraju biti dostupni i pristupačni za sve građane, naročito za ugrožene i marginalizirane kategorije, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Zdravstvene ustanove također moraju biti kulturno prihvatljive i osiguravati kvalitetu usluga, što zahtijeva stručno medicinsko osoblje, adekvatnu opremu, sigurnu vodu za piće i sanitarije. Nadalje, mora biti uspostavljena i adekvatna praksa informiranja građana o pitanjima iz oblasti zdravstvene zaštite, kao i mehanizmi odgovornosti i praćenja efikasnosti javne uprave u osiguranju zdravstvene zaštite.

   Zdravstvena zaštita u Sarajevskom kantonu je regulirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH. Usluge primarne zdravstvene zaštite na području općine pružaju Dom zdravlja Ilijaš (u okviru JU Domovi zdravlja Sarajevo), u sklopu kojeg djeluju tri područne ambulante (Srednje, Gajevi i Kamenica) i pet timova porodične medicine. Osim Doma zdravlja, na području općine se nalaze Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva koji pruža usluge ginekološke, pre-natalne i post-natalne zdravstvene zaštite, kao i JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć koji pruža usluge hitne zdravstvene pomoći. Na području općine nalazi se i JU Apoteke Sarajevo sa apotekama u Ilijašu i Srednjem. Ove ustanove pokrivaju domen primarne zdravstvene zaštite, dok se sekundarna zdravstvena zaštita realizira u Kliničkom centru Sarajevo i Državnoj bolnici Sarajevo.

   Dom zdravlja Ilijaš zapošljava 41 zdravstvenog radnika, odnosno 7 ljekara opće prakse, 4 ljekara specijaliste, 4 stomatologa i 26 medicinskih tehničara. Također je zaposleno 11 lica kao pomoćno osoblje. Na području općine ima 0,66 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je bosanskohercegovački prosjek 1,46 liječnika na 1.000 stanovnika.Domu zdravlja nedostaje veći broj specijalista i medicinskih radnika, naročito pedijatar i ginekolog. Ipak, i pored nedostatka kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, broj pruženih usluga je povećan za oko 22%, što dovodi do preopterećenosti timova u zdravstvenim ustanovama u Ilijašu. Osim problema nedostatka opreme, prisutan je i problem učestalih kvarova na kanalizacionom sistemu u starom dijelu zgrade, u kojoj je smješten jedan dio Doma zdravlja.

   Zdravstvena zaštita u općini Ilijaš se finansira putem kantonalnog budžeta. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo se za esencijalnu listu lijekova za općinu Ilijaš u 2005. godini izdvojilo 2.305.402 KM što je oko 6% od ukupnih kantonalnih izdvajanja. Mjesečna potrošnja lijekova je pokrivena ovim sredstvima, obzirom da se lista redovno usklađuje sa esencijalnom listom FBiH koja utvrđuje minimum prava osiguranika. Lista esencijalnih lijekova sadrži veliki broj antibiotika, kardiotonika i antihipertenziva, tačnije 147 lijekova u 280 oblika i jačina.

   Prema informacijama Zavoda za zdravstveno osiguranje na području općine Ilijaš osigurano je 16.322 stanovnika. Moguće je da ovaj broj ne predstavlja stvarnu sliku stanja jer veliki broj stanovnika iz susjednih općina ZE-DO kantona fiktivno prijavljuje boravak u Ilijašu u cilju ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Kantonu Sarajevo.

   Kao što je navedeno, pravo na najviši dostižni standard fizičkog i mentalnog zdravlja podrazumijeva da su zdravstvene ustanove, potrepštine i usluge dostupne svima, uključujući i socijalno ugrožene kategorije, te da su odgovarajuće kvalitete. Po pitanju fizičkog pristupa zdravstvenim uslugama, teritorijalna pripadnost Kantonu Sarajevo i mogućnost kliničkog liječenja u Sarajevu, omogućavaju stanovnicima Ilijaša, u odnosu na stanovnike drugih kantona FBiH, veći kvalitet i obim zdravstvene zaštite. Međutim, teritorijalna razuđenost općine, udaljena naselja i loše kumunikacijske veze onemogućavaju nesmetan pristup zdravstvenim uslugama za mnoge stanovnike općine Ilijaš, naročito kad je u pitanju MZ Srednje. S obzirom na veliki broj nezaposlenih i siromaštvo, pretpostavlja se da jedan broj stanovnika nije u mogućnosti učestvovati u plaćanju cijene medicinskih usluga, tako da ekonomski pristup zdravstvenoj zaštiti nije zagarantiran. Nadalje, ekonomski pristup zdravstvenoj zaštiti je otežan uslijed nedostatka liječničkog kadra i opreme, zbog čega građani moraju tražiti određene usluge u Vogošći ili Sarajevu, što ih izlaže dodatnim troškovima. Ovi nedostaci također utiču i na kvalitetu usluga dostupnih u Ilijašu, s obzirom da nedovoljan broj osoblja i vozila često onemogućava adekvatno i pravovremeno pružanje usluga. S obzirom da je oblast zdravstvene zaštite regulirana i finansirana na nivou kantona, potrebni su dodatni napori od strane Kantona Sarajevo kako bi se unaprijedio postojeći sistem zdravstvene zaštite i usluga, te podigao nivo ostvarivanja prava na najvišti dostižni standard zdravlja.