Stanovništvo

   Općinu Ilijaš čini 85 naseljenih mjesta koja su po teritorijalnom principu organizirana u 14 mjesnih zajednica (MZ). Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 25.184 stanovnika, od čega 11.325 (45%) Srba, 10.585 (42%) Bošnjaka, 1.736 (7%) Hrvata i 1.483 (6%) Ostalih. Površina općine je smanjena uspostavom međuentitetske linije razgraničenja, a za vrijeme i nakon rata došlo je do značajnih demografskih promjena, pa je ukupni broj stanovnika općine smanjen za oko 34% u odnosu na posljednji popis stanovništva.U općini trenutno ima oko 5.170 domaćinstava, dok ih je 1991. godine bilo 7.327.

   U općini je trenutno nastanjeno 16.529 stanovnika, a prosječan broj članova domaćinstva je 3,1. Ratom uzrokovana migracija stanovništva je rezultirala i promjenom etničke strukture stanovništva, a od ukupnog broja stanovnika, 14.235 je Bošnjaka, 1.669 Srba, 582 Hrvata i 43 Ostalih.

    Nakon reintegracije općine 1996. godine, stambeni fond je bio gotovo u potpunosti uništen, a većina povratnika je imala status interno raseljenih osoba. Danas u općini živi oko 1.400 stanovnika sa priznatim statusom raseljenih osoba (ili oko 8% stanovnika općine). Među raseljenima koji su se odlučili za ostanak u Ilijašu, najveći broj je osoba iz istočne Bosne, odnosno općina Srebrenica, Bratunac, Bijeljina, Zvornik, Višegrad, Vlasenica, Rogatica i Sokolac (prema procjenama općinskih službi oko 20% od ukupnog broja stanovnika). Bolja socioekonomska situacija, relativno niska cijena nekretnina u općini Ilijaš, pripadanje Kantonu Sarajevo, gdje je problematika socijalne zaštite bolje riješena u odnosu na druge dijelove BiH, kao i nedovoljan broj donacija za obnovu porušenih objekata, popravku infrasturkture i projekte održivog povratka stanovništva na područje istočne Bosne, neki su od opredjeljujućih faktora za ostanak raseljenih lica na području općine Ilijaš.

    Ako poredimo situaciju od 1991. i 2005. godine, možemo zaključiti da su se desile značajne promjene u odnosu urbanog i ruralnog stanovništva, obzirom da je udio ruralnog stanovništva u ukupnom stanovništvu sa 73% iz 1991. godine smanjen na 42% u 2005. godini. Prema procjenama općinskih službi, približno 85% stanovništva općine je nastanjeno na svega 25% općinske teritorije.

    Sa gustinom naseljenosti od 53 stanovnika/km, općina Ilijaš je poslije Trnova općina sa najmanjom gustinom naseljenosti u Kantonu Sarajevo. Ilijaš je među manje naseljenim općinama i u FBiH zauzimajući po gustini naseljenosti 28 mjesto od ukupno 90 mjesta, gdje višerangirane općine i kantoni imaju veću gustinu naseljenosti.

    Starosnu strukturu stanovništva karakterizira značajan procenat radno sposobnog stanovništva, što privredi općine osigurava dovoljno raspoložive radne snage. Udio stanovništva do 14 godina starosti iznosi 21%, što je ispod granice koja definira reproduktivnu sposobnost stanovništva.

    U periodu od 2001. do 2004. godine prosječan prirodni priraštaj stanovništva na području općine iznosio je 4,59 stanovnika na 1.000 stanovnika, što je više od prosjeka FBiH.

    Uzimajući u obzir ovakvu prosječnu stopu riraštaja, ne uključujući potencijalno povećanje broja stanovnika uslijed migracija i eventualnog značajnijeg povratka stanovništva, ukupno stanovništvo do 2010. godine (period obuhvaćen ovom strategijom) bi se trebalo povećati za oko 400 stanovnika. Na osnovu toga se može zaključiti da bi porast broja stanovnika mogao dovesti do određenog pritiska na postojeću infrastrukturu na području općine (prije svega školsku i zdravstvenu).

    Općinu Ilijaš čini 85 naseljenih mjesta koja su po teritorijalnom principu organizirana u 14 mjesnih zajednica. Prema popisu stanovnika iz 1991 godine, općina je imala 25184 stanovnika od čega 11325 (45%) Srba, 10585 (42%) Bošnjaka, 1736 (7%) Hrvata.

    Površina općine je smanjena uspostavom međuentitetske linije razgraničenja, a za vrijeme i nakon rata došlo je do značajnih demografski promjena, pa je ukupni broj stanovnika općine smanjen za oko 34% u odnosu na posljedni popis stanovništva.