Historija

   Općina Ilijaš u svojim današnjim političkim granicama  ima središnji položaj u srednjoj Bosni kao geofrafskom okviru, u kojem je po određenim zakonitostima dolazilo do formiranja snažnih društveno-političkih organizama u svim civilizacijskim epohama. Od najranijih vremena osnova unutrašnjo političke organizacije bila je prilagođena hidrografskoj situaciji i reljefu.

   U ranom srednjem vijeku uz Bosnu i prorječa Vogoščice, Ljubine, Misoče i Stavnje formirana je župa Vogošća ili Vidogošća. Nešto kasnija dešavanja , koja se vezuju za period turske vladavine, dovode do formiranja džemata , nahija i sandžaka. Početkom devetnaestog vijeka u sarajevskoj nahiji  bilo je 20 džemata: Butmir, Kijevo, Presjenica, Sudići, Trnovo, Zijamet Crna Rijeka, Pale, Mokro sa Bobogovićima, Kriva Rijeka, Srednje, Čifluk Crna Rijeka, Rakova Noga, Vogošća, Nahorevo, Kulijes, Rakovica, Hadžići, Drozgometva, Pazarić kao i sela Luka i Žeravica. Naselja koja danas potpadaju pod donji kraj bila su u visočkoj nahiji.

  Zaposjedanjem Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske dolazi do velikih promjena koje su se u znatnoj mjeri manifestovale u administrativnom i političkom pogledu. Teritorija Bosne i Hercegovine je podijeljena na okruge, a ovi na srezove (kotare). Srezovi su podijeljeni na općine (umjesto džemata) a ove na mahale i zaseoke, dok su funkcije muhtara i seoskih knezova ostale i dalje na snazi. U administativnom pogledu područje sadašnje općine Ilijaš potpalo je dijelom pod sarajevski, a dijelom pod visočki srez, a granica između ova dva sreza išla je od rijećice povućje, brdo Bukovac među ovom rijećicom i Ljubinom, jer granica ostavlja Povučju prije ušća i skreće na LJubinu do ušća potoks ždrijela, desne pritoke, pa uz potok i dalje odvaja visoćki srez od sarajevskog, planina Nabožić i Brdski potok, zatim granica ide od ušća ovog potoka do pod selo Kadariće i prelazi na lijevu obalu i uz kose Višegrad i Pribušu izlazi na Velu.

   Administrativna podjela Bosne i Hercegovine je sve do formiranja banovina 1929 ostala ista kao i a za vrijeme Austrougarske Monarhije.Samo su poslije 1922 godine umjesto okruga uvedene oblasti, njihove teritorije su se veoma poklapale sa teritorijama starih okruga. Tako je općina Ozrenska (Srednje) pripadala sarajevskom, a Podlugovi visočkom sredstvu, a ovi opet oblasti srednje ili centralne Bosne. Poslije formiranja banovina, pomenuti srezovi, pa prema tome i općine, pripadaju tzv. Drinskoj banovini. Tako stanje ostaje sve do 1941 godine.Odmah poslije oslobođenja privremena narodna skupština Federalne Bosne i Hercegovine je, na svom zasjedanju održanom 16 Avgusta 1945 godine donijela Zakon o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora i njihovih sjedišta.

   U maju 1952 godine vrši se organizacija narodnih odbora. Od tadašnjih mjesnih narodnih odbora osnivaju se narodni odbori općina i narodni odbori gradskih općina, kao lokalnih organa državne vlasti i samoupravljanja u općini.

   U području sadašnje općine formiraju se općine: Ivančići, Podlugovi, Ilijaš sa sjedištem u Ilijašu, Srednje sa sjedištem u Srednjem.